Naš autor Ivica Žuro analizira što nas čeka u 2025. godini, od poreza i marina do održivosti nautičkog čartera i turističkih strategija. U članku koji spaja ekonomiju i turizam, razmatra kako planirati dugoročni uspjeh u vrijeme neizvjesnosti. Što možemo naučiti od prošlih godina i kako se prilagoditi novim okolnostima?
2025. je tu i kako nas ne bi dočekala sa toljagom iza zida, logično je i očekivano pripremiti se što bolje za istu.
Posebno to vrijedi za nautički čarter koji je u 2024. imao vrlo izazovnu godinu. Nerijetko su agencije postavile negativne rekorde u pogledu odobravanja popusta, troškova popravka manje ili veće štete, a i doznali smo kako nestašice novih plovila ove godine – nema.
Osim luksuznijih brodova, gotovo pa trenutno dostupan je najveći broj plovila.
Kako reče lik u TV seriji, kako dalje rođače?
Već smo što na ovim stranicama što na skupovima u branši sugerirali kako je organiziranje ključno za preživljavanje najvećeg broja agencija za nautički čarter.
Marine vs. čarteri - tko zapravo plaća ceh?
Druga i praktički bitnija stavka je smanjenje apetita marina.
Opet će se bitka voditi oko konačne cijene, a jako bitna stavka je ona pokrivanja fiksnih troškova.
Obzirom da su cijene usluga u marinama značajno išle naviše bez poboljšanja ponude odnosno bez pokrića u kvaliteti, tu treba biti realan i zapitati se:
Hoće li dnevni vezovi u sezoni pokriti planiranu zaradu ako čarter agencije prestanu sa radom?
Odgovor svi znamo – neće ni izbliza.
Stoga je mudrije imati konkretnu zaradu u idućih 5 godina nego 1 godine veliki skok pa potom minus.
Marine bi jako puno za svoje poslovanje i opstanak cijelog sustava napravile ako bi ponudile dugoročnije ugovore za stalne korisnike sa malo korigiranom cijenom, a podignule cijene jednodnevnog veza.
Lakše je planirati kada se znaju i zarada i trošak na dugi rok.
Porezne izmjene - nećemo politiku u našu butigu, ali hoće ona nas(?)
Idemo dalje. Predviđanja za ovu godinu ogledaju se u padu stope inflacije put željenih 3% i niže, a to bi okvirno trebale pratiti i kamatne stope na kredite financijskog sektora.
Druga velika novost su porezne izmjene koje su velikim dijelom donesene ne da olakšaju poduzetnicima i građanima već da održe sustav u kojem 30% od svih radnika u Hrvatskoj rade u javnom sektoru i imaju prosječnu plaću neto 350 eura višu od realnog sektora.
Koji financira i svoje i ono javno.
Nećemo politiku u našu butigu, ali hoćemo činjenice… A one su neumoljive i govore da nema smisla uvoditi nove poreze već treba smanjivati postojeća opterećenja.
Koliko god prosječan građanin Hrvatske želio da drugome crkne krava – kada sve uginu, nema mesa za nikoga.
Turistički prihodi - veliki brojevi, mala potrošnja
Konkretno, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance države u razdoblju do kraja rujna ove godine iznosi 1,04 milijarde eura odnosno 1,2% BDP-a.
Usporedbe radi, za cijelu 2023. višak iznosio 2,54 milijarde eura ili 3% BDP-a.
Kada se eliminira preklapanje u posljednjem kvartalu 2023. po logici stvari u zadnjih 7 kvartala Republika Hrvatska je uprihodila preko 3 milijarde eura više u odnosu na rashode.
Sam turizam je imao značajnu ulogu u takvim pozitivnom rezultatu u posljednje 2 godine – u netom završenoj godini prihod od turizma iznosio je 13,2 milijarde eura dok je u 2023. dosegnuo 12,96 milijardi.
No nema veze, za svaki slučaj preimenovani su postojeći porezi i usput lagano povišeni.
Idu lokalni izbori, treba motivirati glasače.
Tu se ističe tema oko koje je bilo najviše debate odnosno porez na nekretnine koji nazivom mijenja porez na kuće za odmor. Iznositi će od 0,6 do 8 eura po m2 i obavezan je za sve općine i gradove.
Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripast će 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.
Računa se da će se novim i povišenim porezom uprihoditi cca 66 milijuna eura odnosno gotovo 3 puta više od prošlogodišnjih 23 milijuna.
Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama.
Split, Zadar, Dubrovnik i ostale razvijenije jedinice će naplaćivati između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice.
One u drugoj skupini će moći kazniti iznajmljivače paušalnim porezom od 70 do 200, u trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Da ne bude sve minus, dogodile su se i pozitivne promjene koje se ogledaju u nižoj stopi poreza na dohodak te višoj granici za ulazak u sustav PDVa.
Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto.
Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto.
Pritom će donji limiti za nižu stopu ostati na 15, a za višu na 25 posto.
Povećava se i osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, a u skladu s time, povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost.
Prag za primjenu više stope poreza na dohodak povećava se s 50.400 na 60.000 eura.
Na jednaku razinu je podignut prag za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40.000 na 60.000 eura.
OK, vratimo se turizmu koji će ove godine imati posebno važnu ulogu jer se zbog recesije računa sa smanjenjem prihoda od izvoza.
Najveće izvozno tržište Njemačka je u krizi i tu vrijedi i dalje:
𝐤𝐚𝐝𝐚 𝐭𝐮 𝐳𝐞𝐦𝐥𝐣𝐮 𝐬𝐯𝐫𝐛𝐢 𝐧𝐨𝐬 - 𝐦𝐢 𝐨𝐯𝐚𝐦𝐨 𝐤𝐢𝐬̌𝐞𝐦𝐨.
Čak 18% našeg izvoza namijenjeno partnerima iz te zemlje plus svakih 0,5% pada BDPa kod njih znači 10% i više pada ukupnog izvoza Lijepe Naše.
Dok ne nađemo nova tržišta i ne uđemo u OECD, ono što možemo je pozabaviti se postojećim kapacitetima.
Upravljanje destinacijama na mnogim lokacijama još uvijek nije ni u primozgu, što ornom govori podatak da je turist u Hrvatskoj trošio znatno manje nego kod konkurencije.
Dnevna potrošnja u Italiji i Španjolskoj iznosi prosječno oko 215 te 260 eura, u Francuskoj oko 500 eura a kod nas 160 eura.
K tome je turistički sektor prema kretanju EBITDA marže zabilježio pad profitabilnosti u 2023. na 17,7% dok je godinu prije u uvjetima još uvijek poluzatvorene konkurencije imao 22,1%.
𝐒𝐚𝐦𝐨 𝐛𝐮𝐝𝐚𝐥𝐮 𝐝𝐯𝐚𝐩𝐮𝐭 𝐮𝐠𝐫𝐢𝐳𝐞 𝐳𝐦𝐢𝐣𝐚 𝐢𝐳 𝐢𝐬𝐭𝐞 𝐫𝐮𝐩𝐞 - stara je narodna.
Itekako primjenjiva na ono što treba poboljšati kod jedne od bitnih branši u državi u kojoj smo ove godine imali dosta pitanja zašto gosti ne dolaze i ne troše koliko smo mi zamislili da bi trebali.
Lekcije koje moramo naučiti
Dok se mi koljemo oko rentijera i domaćina, ostatak turističkih sila u međuvremenu aktivno promišlja nove mogućnosti za veću zaradu, i to ne nužno kroz veći broj gostiju i dumping cijene.
Jedna od njih je rastući trend putovanja koji je prisutan svugdje na zapadnoj hemisferi.
Primjera radi, naš turizam je već trebao imati snažan impuls od boljeg nastupa na azijskim tržištima, jer ti turisti žele upoznati zemlju a ne samo svesti boravak na pojedine destinacije.
Za takvo nešto treba:
✅ osmisliti što više događanja povezanih sa duhom područja,
✔️ brandirati se u kulturnom / povijesnom / zabavnom i sličnom smislu,
❇️ boriti se aktivnim mjerama protiv sezonalnosti ne samo u centrima gradova,
✳️ ulagati u prometnu infrastrukturu.
Iskustva su tu, uči se dok je živ...
... 𝐢 𝐚𝐤𝐨 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐢 𝐧𝐚𝐩𝐫𝐞𝐝𝐮𝐣𝐮 - 𝐧𝐞𝐬̌𝐭𝐨 𝐨𝐜̌𝐢𝐭𝐨 𝐫𝐚𝐝𝐞 𝐛𝐨𝐥𝐣𝐞.
Ivica Žuro
Ivica Žuro je konzultant u financijama, bankovnom poslovanju i upravljanju poduzećima. Vlasnik je MM Beneficium obrta za poslovno savjetovanje. Nakon duge karijere u bankarstvu gdje je uz ostalo bio dugogodišnji direktor za Srednju Dalmaciju u Splitskoj banci, odlučio je iskoristiti stečeno iskustvo u savjetovanju za financiranje i upravljanje. Uža specijalnost su mu financiranje poduzetništva te fizičkih osoba, kao i refinanciranje postojećih obveza povoljnijim kreditiranjem te organizacijska poboljšanja i uštede na troškovima poslovanja.
Kategorije trendova
- Novosti
- Prodaja
- Marketing
- SEO
- Web dizajn
- Društvene mreže
- Tehnologija
- Propisi
- Management
- Edukacija
- Financije
- Korisničko iskustvo
Newsletter
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
