Hrvatski turizam i globalne promjene - jesmo li dorasli izazovima

• 06.02.2024.
• Novosti, Financije

I dok 2024. obećava biti godina rekordnih dostignuća u turizmu, ostaje za vidjeti hoće li nas geopolitički obrati pretvoriti u turističku silu. I dok je očito kako nam turizam cvjeta, suočavamo se s pitanjem - hoće li Lijepa Naša zadržati svoju privlačnost i prilagoditi se novim izazovima? Ivica Žuro nam otkriva kročimo li po tankoj liniji, ali i gdje bi trebalo usmjeriti pažnju kod financiranja poduzetništva.

Ove godine nikada više pogodaka – u pravilu bi govorio nekadašnji alajčauš Ivan Zorica u Sinjskoj Alci nakon obavljenih priprema i iščekivanja glavnog dijela ove jedinstvene manifestacije. 
 
Nešto slično se može čuti u pripremi svake turističke sezone osim pandemijske. Ove godine pogotovo - i rekli bi s pravom.  
 
Što se onda može očekivati u turizmu na Jadranu u 2024. temeljem podataka i o dosadašnjem bookingu i sagledavajući i druge dimne signale? 
 

Nikad bolja turistička sezona 2024. Ili? 

Obzirom da su već odnosno nikad ranije krenuli medijski napadi koji usput sugeriraju da Hrvatska nije samo jadranska destinacija – sezona će biti nikad bolje.  
 
To je svojevrstan indikator koji se može koristiti u ironičnom smislu, ali i konkretno… 
 
Jer ispada da se više truda i novca troši na diskreditaciju tog važnog sektora nego u to da ga treba poboljšati, učiniti održivijim i naravno produktivnijim u vidu većeg profita i manje štete po ostale koji od njega ne žive. 
 
Uz doznake izvana i novac od EU potpora i subvencija, najveći generator casha u državi je ova aktivnost koja iz godine u godinu hrani i oblači stotine tisuća ljudi u lancu i ne da se tek tako, čak i u ovom polurudimentarnom sezonskom obliku koji treba rafiniranje. 
 
Znači, što bi tek bilo da se njime pozabavimo? 
 
Uz naglasak na održivost i cilj da turizam bude još konkurentniji, treba biti svjestan da su na svim emitivnim tržištima u fokusu sigurnost i cijene.  
 
Zbog inflacije koja je prisutna svugdje, traži se vrijednost za novac. To ne mora nužno biti najjeftinija ponuda, već ona koja nudi potpun doživljaj za plaćeno.  
 
Cijene se različite vrijednosti, kvaliteta ponude, društvena i ekološka odgovornost, trajnost i autentičnost. 

 

Geopolitički utjecaji – prilika za Lijepu Našu kao destinaciju 

Posljednja geopolitička kretanja na Bliskom Istoku će zasigurno imati utjecaja na odabir destinacije.  
 
Hrvatska i Crna Gora bi tu trebale profitirati ne toliko svojom zaslugom, već temeljem tuđih problema, a pošto je riječ o sigurnim destinacijama solidne prometne povezanosti sa ostatkom kontinenta - uvijek su rezervna opcija za one koji bi dalje, ali imaju dozu opreza. 
 
Teško da je ijedna država turistički više profitirala od problema u okolici od Lijepe Naše. 
 
Ne prođu 2 godine, a da se nekom od konkurenata nešto ne dogodi, a pošto smo ne samo avio već i auto destinacija - dobar dio se prelije i na nas. 
 
Promotrimo samo posljednjih 12 godina.  
 
Nema čega nije bilo na Mediteranu i u svijetu - od arapskog proljeća, ratova, grčkog bankrota, situacije sa izbjeglicama, pandemije u kojoj je bila među otvorenijim zemljama pa do sadašnjih kriza... Primjera radi, Šveđani su tako preplavili Hrvatsku u 2020. jer nije bilo letova za egzotičnije destinacije u pandemiji. 
 
Lijepa Naša je za ovu sezonu povukla određene poteze koji se tiču unapređenja zdravstvene zaštite u turističkim destinacijama i za tu svrhu i o ulaganju u brodice za otoke, a velika novost je hitna helikopterska pomoć.  
 
Ostaju i dalje problemi sa nedostatkom radne snage koji se pokušavaju trenutno riješiti uvozom izvan Europe. 
 
Neće biti lud potez osluškivati signale sa dalekoistočnih tržišta, jer su način kako produžiti sezonu na veći dio godine.  
 
Navedeni turisti nisu fascinirani samo suncem i morem, već traže sadržaje poput nacionalnih parkova i zaštićenih području i doživljaj vezan uz autohtone sadržaje. 

 

Gdje usmjeriti pažnju kod financiranja poduzetništva? 

Bespovratna sredstva samo su dio ponude iz EU fondova namijenjena poduzetnicima kao način podupiranja poduzetničkih aktivnosti.  
 
Osim državnih potpora u obliku granta, prošla financijska perspektiva već je iznjedrila niz hibridnih i regularnih financijskih instrumenata kao svojevrsnih „proizvoda“ i to u raznim oblicima: od mikro-kredita i malih zajmova preko kredita za velike investicijske projekte sve do portfeljnih i pojedinačnih jamstava za bankarske kredite poslovnih banaka i fondova rizičnog kapitala za start-up projekte. 
 
Znatan dio financijske omotnice za poduzetnike u novoj perspektivi do 2027. za EU fondove plasirati će se upravo kroz financijske instrumente. 
 
Tu se postavlja logično pitanje: zašto bih uzimao kredite ili koristio EU jamstvo kada mogu dobiti bespovratnu potporu?  
 
Ne tako brzo. Sustav potpora nije toliko pojednostavljen da se odvije u stilu predaj zahtjev – potpiši ugovor – čekaj isplatu na račun, već svako ishođenje bespovratnih potpora u pravilu podrazumijeva i dio  vlastitog učešća u projektu.  
 
Proces dobivanja potpora i provedbe pokazao se u praksi dugačak skoro kao polovica olimpijskog ciklusa – čast iznimkama – a i k tome velika većina poduzetnika koristi kredite banaka kao način za doći do vlastitog učešća.  
 
Ujedno se kod standardnih potpora traži za velike subjekte najmanje 15% iz vlastitih izvora, koji mogu biti ili vaš novac ili kredit banke uz neku od komercijalnih kamatnih stopa. Kod malih i srednjih poduzeća nerijetko ide i do 50-60% učešća. 
 
Stoga je jasno da i financijski instrumenti itekako imaju prednosti za korištenje u investicijama. 
 
Dalje je kod korištenja kredita iz EU fondova u odnosu na bespovratna sredstva velika prednost lakše zatvaranje financijske konstrukcije. Kod korištenja EU zajmova - pogotovo onih malih do 50.000 EUR -  u pravilo se ne inzistira se na vlastitom učešću u investiciji pa je cjelokupni projekt u neto iznosu moguće financirati iz samog zajma. 
 
Slijedeća bitna prednost financijskih instrumenata u odnosu na potpore jesu prihvatljive aktivnosti financiranja koje pokrivaju sve osim kocke, trgovine oružjem i drugih nelegalnih aktivnosti. 
 
Ukoliko Vaša tvrtka vapi za likvidnošću i obrtnim sredstvima i ujedno nema blokade dulje od 30 dana u posljednjih 6 mjeseci, nemojte trošiti vrijeme na bespovratne potpore već svoju pažnju korisnije usmjerite na EU kredite i jamstva.  

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU trebalo bi uskoro predstaviti i sasvim novi financijski instrument kojeg se može nazvati bespovratna sredstva retroaktivno ili unatrag.  

 

Logika procesa je slijedeća: poduzetnici će se javljati svojim projektima u poslovnu banku s investicijskim studijama pri čemu će 50% glavnice osiguravati sama banka, a drugi dio EU fondovi.  
 
Inicijalno će Ministarstvo definirati indikatore koje će tvrtka morati ispuniti nakon završetka projekta. Recimo uvjet za dobivanje potpore može glasiti - u toj i toj godini provedbe projekta moraju se dosegnuti planirane veličine kao što su: 

• povećanje prihoda,  
• rast broja zaposlenih, 
• povećanje udjela obnovljivih izvora energije,  
• smanjenje potrošnje energije i slično. 

Ako je sve što je navedeno i ispunjeno, tvrtkama će se odobravati oprost glavnice odnosno umjesto da to radi prijavitelj - glavnica će biti otplaćena iz EU fondova u odgovarajućem postotku ovisno o ostvarenju indikatora, a najviše do najviših iznosa regionalnih potpora po pojedinim regijama.  
 
U svakom slučaju, poduzetnici trebaju biti svjesni da će usporedo sa rastom razvijenosti da će bespovratnih sredstava biti sve manje, a financijskih instrumenata sve više. 
 
Tu odgovor na njihove zahtjeve itekako mogu dati i klasične financije. U financijama se zahtjevi za financiranjem fizičkih osoba u pravilu tretiraju i evaluiraju šablonski odnosno po setu zadanih pravila i ako se uklapate – znate brzo odgovor.  
 
S druge strane, financiranje pravnih osoba je solarni sustav za sebe i nijedan zahtjev koji nosi sa sobom učešće poduzetnika ne treba odmah otpisati. 
 

• Podijeli:

---

---