Kako poremećaj opskrbnih lanaca utječe na čarter industriju

• 29.03.2022.
• Novosti

Nismo još izašli iz pandemije i krize koju je povukla za sobom u svijetu, a već je nova kriza pred vratima. Kriza uzrokovana ratnim zbivanjima u Ukrajini donosi nove izazove za cijelo svjetsko gospodarstvo pa tako i za segment jahtinga.

Prije svega trebamo biti svjesni kako je naše ‘normalno’ nakon dvije godine pandemije, zapravo uvelike promijenjeno, naši pogledi na svijet su se promijenili i svi smo se prilagodili. 

No odmah u početku možemo reći kako se posebno prilagodila čarter industrija. 

Promatramo svakodnevno stanje u Ukrajini i sankcije koje se uvode Rusiji, cijeli svijet napeto iščekuje slijedeće vijesti. Bili mi zabrinuti ili ne, moramo biti svjesni kako život ide dalje, a  realno smo još uvijek u razdoblju pandemije. 

Možda naša trenutna situacija i zvuči kao scenarij nekog apokaliptičnog filma, ali ono što smo uspjeli dokazati, i to na globalnoj razini, kako se uvijek pronađe način i kako trebamo biti spremni na promjene.  

Utjecaj sankcija na proizvodnju i distribuciju jahti

Svakoga dana se sankcije usmjerene na Rusiju proširuju, tvrtke napuštaju tu zemlju i svoje proizvodne pogone i urede u njoj. Nakon što je krenula zapljena i zabrana plovidbe jahti u vlasništvu ruskih državljana, EU je prije nekoliko dana otišla korak dalje. Uvedena je zabrana uvoza jahti.

Dakle, sve jahte koje su u trenutnoj proizvodnji, a naručene su od strane ruskih državljana ili ruskih tvrtki su ostale bez svojih vlasnika. Naručeni brodovi neće moći biti isporučeni ako ih Rusi neće moći preuzimati što ostavlja ogromne rupe u troškovima proizvođača jahti.

No, proizvođači javljaju kako jahte koje su trenutno u fazi izgradnje neće ostati bez kupaca, jer već polako pronalaze zainteresirane strane i to većinom s druge strane Atlantika. 

Građani europskih zemalja sigurno ne razmišljaju pretjerano o kupovini luksuznih jahti ili super jahti, dok im je rat tako reći u susjedstvu. Oni su prvi počeli osjećati posljedice rata i sankcije koje su uvedene, dok Amerikanci ne osjećaju toliko direktne posljedice rata na Europskom kontinentu. 

Za sada je najočitija mogućnost kako će ruske jahte u izgradnji pronaći svoje nove vlasnike među državljanima Sjedinjenih američkih Država.

Što o sankcijama kažu stručnjaci 

Izvori kao što su Nauticmag u svojem članku navode i to kako su već otprilike izračunati gubici koje su prouzročile restrikcije, te se procjenjuje kako je Rusija već izgubila više od 3 milijarde dolara.

Benjamin Maltby, stručnjak za pomorsko pravo i zakone o luksuznoj imovini, navodi nekoliko činjenica koje jahting biznis dovode u lošu poziciju. Naglašava kako sankcije utječu i na ljude koji nemaju veze s Rusijom i nemaju nikakve poveznice s Kremljem. 

Zaposlenicima na jahtama je trenutno u pitanju osnovna egzistencija jer su ostali bez posla, a s time su i njihove obitelji ugrožene. Svjestan je kako njegovo viđenje stvari naravno nije jednako kao ljudima koji su direktno ili indirektno pogođeni ratom i novonastalim sankcijama.

Maltby navodi i ostale pozadinske situacije koje proizlaze iz sankcija, a jedna od njih je i ta da velike jahte zahtijevaju redovito održavanje kako ne bi došlo do oštećenja ili propadanja. Kako su zaplijenjene jahte ostale bez posade, smatra kako će vrlo skoro postati upitno hoće li ikada više i ploviti. 

Osobito navodi zabrinutost za sve zaposlenike jahti, za koje navodi kako je svaka pojedina bila zapravo tvrtka u malom, i hoće li svi ti ljudi koji su ostali bez zaposlenja moći pronaći posao zbog povezanosti s prijašnjim radnim mjestom. 

Promjene u globalnoj distribuciji sirovina

Svjetski ekonomski stručnjaci te stručnjaci za pomorstvo, također navode kako poremećaj u distribuciji i ponudi sirovina direktno utječe i na daljnju proizvodnju te troškove proizvodnje jahti i brodova, bez obzira na veličinu. 

Jedna od sirovina koja je od važnosti za izgradnju jahti, osim drvene građe, a čija je cijena otišla u nebo, je i aluminij. To se dogodilo još za vrijeme pandemije, jer je nastala ogromna potražnja, a trenutna proizvodnja nije mogla namiriti sve potrebe. Uz još neka politička događanja, aluminij je u stalnom porastu te su se i proizvođači jahti morali prilagoditi stanju na tržištu sirovina. 

Ali stručnjaci su svjesni i toga kako aluminij, kao jedan od osnovnih materijala za proizvodnju jahti, ima i drugih izvora i dobavljača u zemljama kao što su Kanada, Norveška i Indija. Ne očekuje se kako će sirovine poput aluminija nestati, naravno, ali se očekuje dodatno povećanje cijena te potpuni preokret u distribucijskoj mreži.

Smatra se kako će se Rusija za svoje potrebe za sirovinama i proizvodima okrenuti prema Kini, dok će svi ostali, ako već nisu, preusmjeriti nabavu svojih zaliha prema ostalim zemljama koje su također veliki proizvođači sirovina. 

Trenutna nestašica i poskupljenje sirovina će sa sigurnošću utjecati na izgradnju jahti, motornih brodova i jedrenjaka, ali definitivno neće obustaviti samu proizvodnju.

Sirovine koje pokreću svijet

Očekuje se kako će nedavno uvedena zabrana uvoza ugljena iz Rusije, otkuda dolazi 14% svjetskog ugljena, utjecati i na ponudu i potražnju na globalnoj razini. Jedna petina proizvodnje svjetske energije proizlazi iz ugljena te se smatra kako će cijene struje i ostalih energenta i dalje rasti. 

Atlantic council navodi činjenicu kako čelik i željezo zapravo pokreću svjetsku ekonomiju, te je za očekivati kako će nestašica osnovnih sirovina dovesti do porasta cijena te utjecati na sve nas. 

No, Rusija je tek peta po redu u svijetu po proizvodnji čelika i željeza; iza Kine, Japana, Njemačke te Južne Koreje. Sa sigurnošću se smatra kako će ostale zemlje proizvođači moći namiriti globalne potrebe, nakon procesa prilagodbe. 

Utjecaj na čarter industriju u Hrvatskoj

Generalno se smatra kako će ova kriza biti kratkog vijeka jer zapravo prolazimo kroz procese prilagodbe i to na svjetskoj razini. Cijeli svijet će morati pronaći za sebe nove izvore, nove dobavljače i distributere. 

Ukrajina, kao i Rusija su definitivno bile vodeće u nekim segmentima proizvodnje i izvoza, ali potražnja u Europi se već počela okretati prema ostalim zemljama koje imaju iste resurse. Osim čelika, prirodnog plina i pšenice, dolazi do izmjene u ponudi i potražnji za sve najvažnije sirovine, pa tako i za one koje su esencijalne i u izgradnji jahti.

Stoga, dokle god postoje opcije i alternativni kanali opskrbe, smatra se kako smo još daleko do priča o radikalnim nestašicama sirovina. Ali da, cijene će rasti i utjecaj na ekonomiju, pa tako i čarter industriju će biti znatan. 

Lanci opskrbe su se poremetili još u doba pandemije, iz koje još nismo službeno ni izašli, a ni procesi proizvodnje još nisu došli na svoje. Teško je zapravo predviđati kada će to biti, i kada će se i ako, globalna ekonomija vratiti na staro. Sigurno je kako se stanje u privredi koje je bilo prije pandemije, nikada niti neće vratiti na staro.

Najveći udar koji će čarter tvrtke u Hrvatskoj osjetiti bit će povezan s porastom cijena usluga dobavljača. Prema prvim informacijama čarter tvrtke osim poskupljenja energenata struje i plina moraju se nositi i sa poskupljenjima različitih usluga poput onih servisa za čišćenje, praonica i drugih. Sve su to dodatni troškovi na koje se nije moglo računati krajem prošle sezone kada su se radili cjenici za ovu sezonu. 

Čarter industrija možda i jest pod stresom kao i svaka druga, ali svi znamo kako je izdržljiva i kako je spremna prilagoditi se promjenama u okruženju.

 

• Podijeli:

---