Ključno je educirati stručni kadar, modernizirati infrastrukturu i povećati kvalitetu usluge

• 25.01.2022.
• Novosti

Drugačiji, stvara svoja pravila, izravno adresira probleme i aktivno radi na njihovom rješavanju.

Predstavljamo vam čovjeka poduzetničkog duha, Zlatka Vodanovića koji se, nakon plovidbe svjetskim morima odlučio usidriti u tvrtki u čijoj se viziji pronašao, Adriatic Sailingu gdje radi kao direktor poslovnog razvoja. Ovaj zaljubljenik u more s bogatim iskustvom, kome je nautika život i karijera za čarter.hr otvoreno progovara o najvećim izazovima hrvatskog čartera, razlici koju u industriji radi Adriatic Sailing te kako im ulaganje u digitalne kanale komunikacije donosi bolje rezultate.

Adriatic Sailing jedina je hrvatska čarter tvrtka koja se pet godina uzastopce našla na listi najboljih čarter kompanija u Hrvatskoj. 2019. i službeno je dobila Turistički cvijet te proglašena najboljom. Što je teže - izboriti taj položaj ili ga održati? Je li nagrada trenutak za odmor ili dodatna motivacija za biti još bolji u godinama koje dolaze?

Neupitno je teže održati tu poziciju. Možda se tako ne čini no upravo činjenica da smo jedina čarter kompanija koja je konstantno u vrhu dokazuje da i našoj konkurenciji, koja je vrijedna, nije lako biti priznat iz godine u godinu. Nagrada služi kao dodatni motiv za rad i ustrajanje na što većoj kvaliteti usluga i ponude u nadolazećim sezonama.

Što razlikuje Adriatic Sailing od ostalih čarter tvrtki u Hrvatskoj, po čemu su vaš način rada i pristup radu specifični?

Od trenutka kada sam došao na poziciju upravljanja tvrtkom, s vlasnikom je dogovorena jasna vizija tvrtke. Želimo biti drugačiji, ponuditi što veću kvalitetu usluge i proizvoda. Ne priznajemo postojeće norme na tržištu i paradigme „radimo tako jer tako to svi rade“.  

Ne želimo biti dio mainstreama, želimo biti svoji i podizati ljestvicu visoko. Od vlasnika sam prihvatio takav način funkcioniranja i shvatio da je to samo potvrda ideje kako poduzetnik uvijek treba biti inovativan te na taj način osvajati ili držati status na tržištu.

U ostvarenju te vizije iznimno mi pomaže iskustvo međunarodne plovidbe gdje sam imao priliku upoznati i rad drugih čartera i marina u svijetu. 

Sudjelujete u radnim skupinama vezanim uz pitanja čartera te imate iskustva u komunikaciji s ministarstvom. Kakvu ulogu igra država u razvoju čartera, olakšava li ili otežava napredak, ima li sluha za stvarne potrebe tog bitnog dijela hrvatskog turizma?

Činjenica da je Hrvatska broj jedan u svijetu po broju plovila za najam neupitno stavlja naglasak na utjecaj nautičkog turizma na državu, ali i obrnuto.
Sluha ima no nažalost i inercije u državnom aparatu. Taj bi aparat bržim i konkretnijim potezima trebao postaviti bolje temelje za podizanje razine ponude, otvoriti mogućnosti za kvalitetniju turističku sezonu. Iako godinama govorimo da ne želimo biti odredište za masovni turizam, na kraju to smo postali. Što je šteta jer su neke druge, na prvi pogled manje privlačne destinacije, s lošijom startnom pozicijom, postale atraktivnije destinacije i trajnije lokacije za luksuznije jahte i turizam. 

U tom se segmentu mi još gradimo i više smo tranzitne lokacije umjesto bazne i trajne. Ljudi s kojima nerijetko komuniciramo o tržišnim situacijama i potencijalnoj problematici to razumiju i voljni su nas saslušati. Čini mi se da se problem javlja u realizaciji dogovorenoga ili predloženog rješenja unutar struktura države.

Je li problem infrastrukture najveći problem hrvatskog nautičkog čartera? 

Nije. To je jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj čartera većih i luksuznijih plovila, što povlači veći angažman popratnih tvrtki i ljudstva (angažiranje posada na brodovima, održavanje brodova, popravci, instalacije dodatne opreme, angažman agenata za organizaciju svih usluga na brodovima pa i direktnog upliva sredstava u državni proračun kroz gorivo i PDV). 

Kada govorimo o izazovima s kojima se čarter suočava, kvalificirani i obrazovan kadar svakako je jedan od njih. Vi iz prve ruke znate kako je edukacija bitna – predajete na pomorskom učilištu Adria Libar koje se silno trudi podignuti ljestvicu u toj domeni. Koliko je edukacija osoblja u nautičkom sektoru bitna, a koliko je dostupna i korištena od strane osoblja i drugih zaposlenika? 

Kao logičan nastavak usmjerenja koje država mora potaknuti, razvoj nautičkog turizma se najviše oslanja na educirani kadar. 
Adria Libar odličan je primjer učilišta koje je to prepoznalo davnih dana na tržištu. Ono još bitnije, prati razvoj tržišta, njegovo kretanje i nudi ono što je tržištu trenutno potrebno od edukacija. 

Moj početak obrazovanja u nautičkom sektoru bio je vezan uz škole jedrenja i nautičke edukacije, a nastavio sam u UK-u upravo iz želje za novim znanjem. Ista me motivacija pokretala i prilikom otvaranja agencija za edukaciju posade. Educirati kadar te pomoći kako bi sakupio što više iskustva prije početka rada u operativi i turizmu. 

To je iznimno bitno jer je kadar taj koji nas, osim infrastrukture, najviše predstavlja i može dati najbolju sliku o našem tržištu. 

Nažalost, svi se susrećemo s nedostatkom motivacije na tržištu gdje je, s jedne strane, prisutno žaljenje zbog ulaska strane radne snage, a s druge postoji premala želja unutar kadra za osobnim napretkom i edukacijom. Većina ljudi na tržištu smatra da je dovoljno biti samouk i učiti kroz operativu s godinama, ne shvaćajući da je to sporiji proces koji se nerijetko, zbog lošije kvalitete, obije o glavu gostu, čarteru, posadi i investitorima. Država je tu tržištu prepustila poprilično slobodne ruke jer ne postoje dovoljno dobre kontrole kvalitete kadra niti njihovog licenciranja te ponašanja na samom moru.

Postoji li potreba za kreiranjem i razvojem dodatnih obrazovnih programa vezanih uz čarter kadar? Ako da, što je potrebno da se isti realiziraju?

Sigurno da postoji. Potrebno je stvoriti na tržištu potražnju za edukacijom. To se može postići kroz komunikaciju sa samim čarterima gdje je bitno jasno istaknuti da postoje kvalitetne edukacije za kadar koji nedostaje. U slučaju čartera to i ne bi trebalo biti toliko teško jer su svi čarteri privatni te je svima u interesu imati što bolji kadar. 

Jasno je kao dan kako hrvatski obrazovni sustav često gubi vezu s realnim sektorom. S druge strane, brojne su grane, a pogotovo ona turistička gdje nedostaje kvalitetne, kvalificirane radne snage. U čemu je problem? Je li uopće moguće govoriti o vrhunskoj usluzi, čemu Adriatic Sailing teži, bez vrhunskih radnika?

Vrhunska usluga nije samo ideja vlasnika ili managementa. Ona uvijek mora biti popraćena educiranim, vrhunskim kadrom. Ideja ima na pregršt, mogućnosti za napredak još više, ali kadra koji će to sve popratiti nažalost nema uvijek i teško ga je naći. 

Činjenica je da je tu konkurencija ogromna. Za specijaliste u čarteru zahtijevaju se ista znanja, a oni nekada rade u škverovima, brodogradilištima, autoservisima i slično. Svi dijelimo isto tržište specijalista uz to znajući da situacija u državi nije uvijek pogodna da bi taj kadar ostao u Lijepoj našoj. Manjak kvalitetne radne snage u cijeloj državi se tako očituje i u turizmu pa i u čarteru. 

Što je, prema vašem iskustvu, bitno radnicima u nautičkom čarteru da bi bili zadovoljni, a samim time – da bi bio zadovoljan i gost? Slušaju li se potrebe radnika?

Svaki radnik ima svoje potrebe, želje i razloge te motivaciju za rad. Svakoga od njih je itekako potrebno saslušati, shvatiti cjelokupnu njegovu situaciju, poslovnu i privatnu da bi se došlo do jasnije slike i zadovoljilo potrebe radnika. Nekada su to primanja, ali nije uvijek samo to bitno u poslu. Atmosfera, uvažavanje svakog radnika i ostali benefiti tu imaju puno značaja. (Ne)zadovoljstvo radnika vrlo se lako može preslikati na ostale suradnike i na goste.

Osvrnimo se na trenutak na pitanje digitalizacije. U kojim sve segmentima poslovanja koristite moć digitalnih alata, olakšavaju li vam i kako poslovanje?

Digitalizacija je neupitan put svih čarter kompanija, bitan za ubrzavanje i pojednostavljenje procesa. Dobila je dodatno na značaju kako se iz epidemioloških razloga pomalo gubi ljudski kontakt te se sve više okrećemo digitalnim rješenjima i komunikaciji. 

Digitalizacija zasigurno olakšava poslovanje, ali se uvijek mora imati na umu da ona nikada neće u potpunosti moći zamijeniti direktan pristup partneru, klijentu, gostu. Čak i najsavršenija digitalna rješenja ne mogu zamijeniti zajednički osmjeh, šalu, digresiju i na kraju - zadovoljstvo gosta koje utječe i na zadovoljstvo radnika.

Veliku pažnju posvećujete i društvenim mrežama, prisutni ste na svim važnim kanalima, Facebooku, Instagramu, Youtubeu, LinkedInu, Twitteru. Koliko su vam bitni takvi kanali za komunikaciju s klijentima, koje vam sve benefite donose u poslovanju?

Drago mi je da ste primijetili naše prisustvo na društvenim mrežama i trud na važnijim kanalima komunikacije. U našoj tvrtki tome pridajemo veliku važnost što u konačnici i donosi rezultate. Održavanje kvalitete mora pratiti i održavanje svijesti o brendu, što nije uvijek lako mjerljiv segment. Ipak, ako je odrađen na pravi način dugoročno daje željene rezultate. 

U Adriatic Sailingu imamo stalno zaposlenu osobu koja se bavi dizajnom i društvenim mrežama te nam nisu strane pohvale za odličan marketinški pristup te dizajn promotivnih materijala.

Što mislite da je razlog zbog kojeg i ostale čarter tvrtke ne prepoznaju koristi koje im mogu donijeti novi, digitalni kanali komunikacije?

Kao što sam već spomenuo, radi se o teže mjerljivim rezultatima. Iznimno su velika ulaganja u digitalne kanale komunikacije, a s druge strane direktan rezultat nije „opipljiv“ na prvu. U digitalnom svijetu zasigurno nije linearan omjer ulaganja i rezultata. Uvjeren sam da je to glavni razlog zbog kojeg puno tvrtki ne posvećuje tome veliku pažnju već se fokusira na  „klasične“ i provjerene načine komunikacije s klijentima. S obzirom na ponudu i tržišta koja nisu ista za sve čartere, nekima je to dovoljno. 

Kao skiper, plovili ste mnogim morima, posjećivali razne obale, od Mediterana do francuskih i engleskih obala. Koliko vam je to iskustvo „na terenu“ pomoglo i pomaže  obavljanju sadašnjeg posla? U usporedbi s drugima, kakva je naša obala? Koje su nam najveće prednosti, a u čemu kaskamo?

Iskustvo u operativi, s jahtama i brodicama, čarterima, sve vezano uz „morsku stranu“ mog života mi je dalo neizmjerno iskustvo i omogućilo dodatnu perspektivu za ovo što sada radim. Vjerujem da mi to iznimno pomaže u donošenju odluka te načinu vođenja tvrtke. Puno sam upućeniji u detalje i operativu nego što bi se to očekivalo ili što je standard na tržištu od strane managementa.

Naša obala je divna i posebna. Ljeti je poput akvarija, jednostavna i većinom ne zahtjevna za plovidbu što je i razlog zbog kojeg smo postali tako iznimno popularna destinacija. Prednosti su nam vrhunski omjer povijesnih i prirodnih ljepota, što se unazad par godina obogaćuje sa sve boljom gastronomskom ponudom. 

Ipak, kaskamo u kvalitetnoj i luksuznijoj ponudi i već spomenutim infrastrukturnim projektima. Obnovi i izgradnji kvalitetnih, lijepih i luksuznijih lokacija za privezište, odlagališta smeća te pražnjenja crnih tankova kao i u kvalitetnijoj usluzi na postojećim lokacijama. Klijenti žele veći standard, bolju ponudu u luksuznijem segmentu i mogu ga financirati no iza svake cijene mora stajati kvaliteta pružene usluge.

Za kraj, gdje vidite hrvatski nautički čarter kroz pet, deset godina? Hoćemo li se uspjeti odmaknuti od masovnog turizma i krenuti put održivosti? Što je za to potrebno?

Neupitno rastemo u smjeru većih jahti i potrošača veće platežne moći i to, rekao bih, više inercijom nego strategijom i organizacijom. Pitanje je države i tržišta koliko će adekvatnom uslugom i infrastrukturom moći popratiti i trajno zadržati veće klijente i jahte. 

Prijeko je potrebna podrška države u vidu stvaranja preduvjeta za investiranje u kvalitetne projekte jer turizam je danas najbitnija grana hrvatskog gospodarstva. Svjedoci smo da se subvencija ili podupiranje dokazano profitabilnih projekata isplati više od spašavanja propalih institucija. Otvaranjem novih radnih mjesta otvara se potražnja za kvalitetnim kadrom, gdje će institucije poput Adria Libra moći dobro odraditi posao. 

Slijed je to događaja čiji će ishod tržište rado popratiti kroz ponudu usluga namijenjenih upravo gostima nove, veće platežne moći koje će zadovoljiti njihove potrebe. 

Iskreno se nadam da ćemo kroz 5 do 10 godina svi i dalje imati posao u turizmu te najbitnije - obavljati ga sa smiješkom na licu i prijateljskim odnosima jer vjerujem da će posla na tržištu biti i dalje.

 

• Podijeli:

---