Panel “Crewed charter - prilika i izazov” (i ogroman potencijal)

• 07.04.2025.
• Novosti, Edukacija

U Marini Kaštela završilo je 17. izdanje Dana hrvatske male brodogradnje – Croatia Nautic Show 2025, a ovogodišnja manifestacija je donijela više sadržaja, više plovila i – još više razloga za posjet. Jedan od njih je bio i panel “Crewed charter - prilika i izazov” u organizaciji učilišta Adria Libar.

Tijekom Croatia Nautic Showa od 3. do 6. travnja posjetitelji su mogli izbliza upoznati najnovije modele jahti i brodova te vrhunsku tehnologiju.  
  
Na sajmu se mogla vidjeti i turistička ponuda – od opreme za iznajmljivanje, vanjskog namještaja, bazena i SPA opreme, do automobila i električnih vozila. 
 
Stručni paneli i radionice, stručnjaci iz industrije bili su dostupni za savjete, uz bogat zabavni program koje je dodatno upotpunio nautičko iskustvo. 
 
U petak 4. travnja na panelu “Crewed charter - prilika i izazov” u organizaciji učilišta Adria Libar, razgovaralo se o temi koja sve više oblikuje turističku industriju - čarter posadi.  
 
Tržište se mijenja, a gosti sve više traže vrhunsko iskustvo, personaliziranu uslugu i luksuz. A takva usluga vrhunska usluga i full service model donosi sa sobom i određene izazove.  
U Hrvatskoj raste trend potrebe za crewed čarterom.  
Kao i potreba tj. želja za pozicionirati Hrvatski Jadran kao vrhunsku luksuznu nautičku destinaciju. 
 
Na ta pitanja i na mnoga  druga  odgovorili su panelisti, iskusni stručnjaci iz čarter industrije, edukacije, komunikacije i hospitality sektora.   

Voditeljica panela i predstavnica Adria Libra je bila Katarina Barić, a panelisti su bili:  

• Sara Douzzan, predsjednica strukovne grupe nautičkog turizma pri HGK 
• Zlatko Vodanović, član Izvršnog odbora Croatia Yachting Association (CRO.Y.A.) 
• Selma Ćubara, stručnjakinja za komunikacije i digitalne alate, osnivačica platforme čarter.hr 
• Ivica Matijaca, konzultant, instruktor, korporativni i motivacijski trener  
• Vicko Ozretić, kapetan i predsjednik Udruge Hrvatskih skipera i članova posada jahti (CROSCA) 

Voditeljica panela Katarina Barić je prisutne uvela u temu kako nema sumnje da crewed čarter postaje sve traženiji model, istovremeno čarter tvrtke i posade trebaju prepoznati prilike koje dolaze i prilagoditi se.  
 
Na pitanje, koliko je trenutno aktivno članova posade Sara Douzzan je rekla kako se zapravo jako teško mogu pratiti ti podaci, jer ne postoji pravi sustav za praćenje. 
 
Zlatko Vodanović je istaknuo kako smo u crewed čarteru jako “mali”, ali postoji veliki potencijal za razvoj ovog sektora u čarteru. 
Naveo je i kako je udruga CRO.Y.A. između ostaloga osnovana kako bi se uredio taj “crewed” dio u hrvatskom čarteru, iako smo po tom pitanju zadnji na Mediteranu.  
 
Crewed čarter u nas postoji, iako u puno manjem obujmu nego kod konkurencije i kako je CRO.Y.A. na svom prošlogodišnjem sajmu htjela pokazati dio onoga što imamo za ponuditi. 

Što "novi” profil gostiju očekuje od čartera 

Na temu kakvi su to gosti koji nam dolaze posljednjih godina, Sara Douzzan je izjavila: “Vidi se kako gosti žele više iskustva, žele luksuz. Točno se vidi porast gostiju koji su zapravo turisti i koji su zamijenili vile s katamaranima. Traže bolju kvalitetu usluge i bitno im je kako je plovilo opremljeno i kakvi su restorani u okolici. Takvi gosti nisu nužno zahtjevniji, nego više “turistički nastrojeni”.  
 
Mišljenje svih ostalih je isto - gosti traže višu kvalitetu usluge, tj. vrijednost za svoj novac. A tu kvalitetnu vrhunsku uslugu mi možemo ponudit, samo se trebamo odmaknuti od trenutnog mindseta masovnosti.  
 

Viša kvaliteta usluge - budućnost čartera ili standard kojem treba težiti  

Ivica Matijaca je dao odličan uvid u trenutno stanje hrvatskog čartera, usput uključivši i publiku u svoju diskusiju. Pitanje se postavilo – gdje je ovdje luksuz? Što je to luxury? 
Matijaca je naveo: “Ima jahtinga puno, ima čartera puno... Ali luxuryja? Ne. Samo jedan posto svjetskog stanovništva zna što je pravi luxury.”  
 
Također je govorio o tome imamo li mi ljude i stručnjake za luxury, osposobljavamo li buduće zaposlenike? Zaključio je kako to nije slučaj, jer svi očekuju da će se zaposlenici sami educirati ili specijalizirati, a toga nema nigdje – onoliko koliko uložimo toliko ćemo dobiti.  
 
Panelisti su komentirali kako nam treba educiranog čarter osoblja, treba nam educirane posade. Ako Hrvatski čarter želi napraviti korak naprijed i trebamo ponuditi više specijaliziranih usluga, ali i pratiti najnovije svjetske trendove. Isto tako trebamo se dokazati, jer je ljudima koji dolaze na luksuzne jahte, luksuz nešto sasvim normalno.  
 
Najveći problem je što naše marine nemaju sadržaja kojim bi zadržale pažnju tih luksuznih gostiju, imamo im ponuditi samo lijepo more, obalu i otoke, a imamo ogroman ljudski potencijal i flotu koja se definitivno ne može zanemariti.  

 

Digitalni alati i tehnologija - hrvatski čarter ne smije zaostajati 

Postavilo se pitanje koriste li čarteri digitalne alate i nove tehnologije te koje bi alate mogli koristiti ili postoji strah da će se uz previše tehnologije izgubiti ljudski dodir. 

Selma Ćubara je na to odgovorila kako iako imamo veliki broj čartera i iako slovimo kao čarter velesila, ipak nismo organizirani jer nemamo ni službene podjele pojedinih segmenata čartera. 
“Digitalni alati su neophodni, i ma koliko netko mislio da su zahtjevni ili je možda nekima i nedostižno, prva promjena koja mora nastati je promjena mindseta. Digitalni alati će samo olakšati cijelu priču i omogućiti članovima posade da svoj posao puno kvalitetnije, puno lakše i puno brže rade.” - rekla je  osnivačica platforme čarter.hr. 
 
Selma Ćubara je rekla kako ono na što je naišla u čarteru je otpor prema digitalnom jer čarteri i dalje imaju ono svoje uvriježeno mišljenje kako je i dalje dobro ono što imaju godinama i način na koji rade godinama... A to nikako nije dobro, jer svijet se mijenja i ide dalje, a hrvatski čarter ne smije tu zaostajati.  

Koliko su gosti i posada svjesni sigurnosti i sigurnosnih protokola 

Katarina Barić je postavila pitanje koliko su gosti uopće svjesni da je važna sigurnost na plovilu i koliko su upućeni u pravila o sigurnosti na moru.  
Na to je Vicko Ozretić odgovorio: “Gosti su itekako svjesni sigurnosti jer su na crewed brodovima to posebni protokoli. Postoji jasan čarter brifing protokol, i gostima sve prezentiramo na informativan ali i pristupačan način”. 
 
Zlatko Vodanović je na to komentirao kako edukacije postoje, i edukatora ima, ali nema zainteresiranih - ne postoji koncept shvaćanja koliko je edukacija u čarteru i nautici potrebna. Rekao je da je jedino što nas tu spašava, geografska blizina otoka i kopna.  
 
Jednostavno moramo biti na razini, ne možemo očekivali luksuzne ili bilo koje goste i njihovo povjerenje ako posade ne poznaju osnove sigurnosti. Jer statistike pokazuju kao je sigurnost jedan od najvažnijih faktora ljudima koji putuju.    
 

Usluga se ne može platiti novcem  

Ivica Matijaca je istaknuo kako su edukacija i ophođenje s gostima važni. Ali postavio je i pitanje znamo li uopće razliku između servisa i usluge?  
Ako to ne znamo, kako možemo očekivati da skiperi, kapetani, hostese i ostala posada i zaposlenici to znaju. “Većina posade mora biti osposobljena, i to vrhunski – jer njima je to, ili bi trebao biti, poziv, a ne posao” - rekao je Matijaca. 
 
Očito je kako čarteri u bilo kojem segmentu imaju još jako puni posla, i svi trebaju ulagati u ljude i to one koji predstavljaju duh hospitalityja.  
Gosti se žele osjećati sigurno i posebno, ali i žele uslugu koju ne mogu dobiti na sličnim mjestima na svijetu. Dakle Hrvatska treba vrhunske profesionalce, educirane zaposlenike, i to čim prije.  
 
Između ostaloga, zaposlenici se trebaju kontinuirano educirati, a edukacijski centri imaju svoj dio odgovornosti, ali i čarteri također. I na kome god da je odgovornost edukacije, ona definitivno postoji. 
 
Selma Ćubara je komentirala kako svaka tvrtka koja želi imati svoj tim, svoje procedure i pravila treba i ulagati u edukaciju svoga tima. “Znam da je to izazov, i znam koliko to iziskuje laganja i vremena i novca, ali dok se ne promjeni sklop u glavi neće se moći naprijed. A prvi kontakt gosta s čarterom mora biti besprijekoran.” 
 
Ne postoje vrjedniji gosti od drugih, usluga i komunikacija moraju biti jednaki na svim levelima usluge. Zašto? Jer kad gost ode kući nakon vrhunskog iskustva, pričat će o tom iskustvu.  
Zadatak hrvatskog čartera je ispuniti očekivanja gostiju. A komunikacija je ključ.  
 

Komunikacija i ophođenje s gostima su važni kao i navigacijske kompetencije (?) 

Na kraju panela kada se zapravo zaključilo kako za luxury, ali i bareboat čarter treba imati ljude koji educirani i znaju pružiti posebnu i personaliziranu razinu usluge kakva se od njih traži.  
 
Postavilo se pitanje jesu li te “soft skills” , komunikacija i način ophođenja prema gostima, jednako važni kao npr. navigacijske vještine i slično. 
Vicko Ozretić je na to rekao: “Bitna je cijela usluga koja se daje gostiju. Gost želi nezaboravno iskustvo i mi mu to moramo omogućiti.” 
 
Rad u čarteru je zahtijevan i nosi svoje i određene izazove ali i prilike, ipak postoje situacije s kojima se treba znati i nositi – kao nepredviđeni ili “nemogući” zahtjevi gostiju.

Trebamo posložiti što želimo postići, jer je konkurencija nemilosrdna 

Pri kraju panela dan je zaključak kako je u nekim segmentima naša konkurencija daleko ispred nas - dok se hrvatski čarter još uvijek pronalazi u nekim segmentima i zalaže za svoja prava s institucijama. 
 
I ta konkurencija, bez obzira na kojoj geografskoj širini se nalazila, je u prednosti samim time što znaju bolje kako ugoditi gostu i ima educiranije osoblje.  
 
A ima li bolje preporuke od zadovoljnog gosta koji će preporučiti Hrvatsku kao destinaciju? Nema.  
 
Ivica Matijaca je na to sve rekao: “Bez obzira iz kojeg kraja svijeta gosti dolazili jedno će razumjeti bez rezerve – friendliness and smile. A oni čarteri koji i educiraju svoje zaposlenike, to su počeli tek sada – i umjesto da imaju zaposlenika na izbor, još uvijek se bore s manjkom radne snage.”

Na koji način diferencirati “našu” uslugu od ostalih 

Na Mediteranu postoji još nekoliko država koje su nam izravna konkurencija u čarter industriji. I ono što možda neke od njih imaju, ali mi nemamo, vrijedi i obrnuto.  
 
I za to je važno znati se diferencirati od konkurencije, a to ćemo moći jedino uz educiranu i vrhunsku posadu i vrhunsku usluge, jer tu nema puno mjesta za improvizaciju.  
 
Panelisti su se dotakli i tema kako naše marine van sezone nemaju nikakvu ponudu, i da su konkurentske marine jeftinije i ulažu u internu edukaciju posada. 
 
Znamo koliko vrijedimo, ali jednako tako trebamo dati vrijednost za svoje usluge.  
I nema baš puno zemalja koje nam mogu konkurirati – po radnoj snazi, stručnjacima, prirodnim ljepotama... 
 
A Ivica Matijaca kaže iako sve to imamo - isto nam “klapa”.  
Je li došlo vrijeme da se neke stvari prepuste mladima. Jer oni su ti koji će dignuti ovu industriju na neku novu razinu.  
 
Vicko Ozretić je zaključio kao crewed čarter čeka svijetla budućnost: “Crewed charter će sigurno rasti, stvari su tek u začetku i neslućene su visine u koje on može otići. Samo treba u njega ulagati i treba prepoznati njegovu vrijednost.” 
 
Sve u svemu zaključci panela su da je crewed čarter segment u kojeg još trebamo dosta ulagati i trebamo razmišljati na način na koji možemo (i trebamo) udovoljiti zahtjevima gostiju na svakom koraku.

 

• Podijeli:

---