Turistička sezona 2021. u brojkama

• 26.01.2022.
• Novosti, Financije

Kako je turistička sezona 2021. izgledala u brojkama i kojih smjernica se trebamo držati za novu turističku sezonu.

U Hrvatskoj je tijekom 2021. godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja.

U usporedbi sa godinom prije, riječ je o 77% više dolazaka i 55% više noćenja nego u istom razdoblju 2020.

Pritom su strani turisti ostvarili 71,9 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 12,3 milijuna noćenja. Nastavak je to trenda iz 2020. godine u kojem su domaći turisti drugu godinu zaredom prešli 15% svih dolazaka te imali u navedenom razdoblju  13,3% svih noćenja u 2020. te 14,5% godinu potom.

Promatrano u odnosu na predpandemijsko razdoblje, broj dolazaka u prethodnoj godini je bio slabiji u odnosu na 2015. kada je zabilježeno 3,5% dolazaka manje, odnosno pola milijuna turista više se tada odlučilo na dolazak.

Po broju noćenja su ostvareni rezultati iz recentnijih godina – bolje je jedino bilo u razdoblju 2017-2019. Protekla godina se približila 2017. na 2,4% razlike budući je u toj godini ostvareno 86,2 milijuna noćenja.

S druge strane 2021. je donijela rekord u veličini koja je cilj svake turističke politike – prosječan broj boravaka je prvi put u turističkoj povijesti premašio 6 noćenja po turistu. Štoviše, do kraja trećeg tromjesečja prosječan broj noćenja je  figurirao na vrijednosti od 6,7 noćenja odnosno jako blizu 7 dana prosječnog boravka. To govori o sve većoj zainteresiranosti turista za boravak u Lijepoj Našoj koja očito zahvaljujući trudu turističkih djelatnika, lokalnih zajednica i ugostiteljsko-turističkog sektora ima očito za ponuditi nešto više od sunca i mora.

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (23,5 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (15,5 milijuna) i  Primorsko-goranskoj županiji (15,3 milijuna). Zatim slijede Zadarska (12,7 milijuna noćenja), Šibensko-kninska (5,9 milijuna) i Dubrovačko-neretvanska županija (5,4 milijuna). Destinacije koje su privukle najviše posjetitelja su Zagreb (638.000 dolazaka), Rovinj (549.000), Dubrovnik (543.000), Split (529.000) i Poreč (431.000 dolazaka).

Gledano prema tržištima, u 2021. godini najviše su dolazaka ostvarili Nijemci (2,9 milijuna, rast 84% u odnosu na 2020.), domaći turisti (2,3 milijuna ili 41% više u odnosu na 2020.), Slovenci (1,2 milijuna, 18% rasta u odnosu na 2020.), Austrijanci (1,1 milijun, rast od 180% u odnosu na 2020.), Poljaci (1 milijun, rast od 50% u odnosu na 2020.) i Česi (775.00 ili 50% više u odnosu na 2020.). Također, u odnosu na 2020. godinu došlo je i 78% Talijana, 100% više Mađara, 168% više Francuza te čak 324% više Nizozemaca.

Srednja i Istočna Europa je naše glavno tržište i dalje, pogotovo u usporedbi s rekordnom  2019. godinom - Poljaci su ostvarili 8% više noćenja, Nijemci su na istom broju,Česi su ostvarili 97% predpandemijskih noćenja, dok su Slovenci i Austrijanci ostvarili oko 82% noćenja iz 2019. godine. 

Najviše noćenja prema vrsti smještaja ostvareno u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna), kampovima (17,4 milijuna) i hotelima (15,7 milijuna). U charter segmentu nautike ostvareno je 3,1 milijuna noćenja. U odnosu na 2020. godinu, najveći rast prometa ostvaren je u hotelima (+124 posto), kampovima (+92 posto), nautici (+87 posto) te objektima u domaćinstvu (+45 posto).  

Prema podacima HNB-a, u prvih devet mjeseci 2021. prihodi od stranih turista iznosili su 8 milijardi i 268 milijuna eura što predstavlja rast od 90% prihoda iz istog razdoblja 2020. (prva korona-pandemijska godina). U usporedbi s prvih devet mjeseci 2019. ostvareno je 88% prihoda te godine. 

Tijekom ljetnih mjeseci odnosno trećeg tromjesečja 2021., prihodi od stranih turista iznosili su 6 milijardi i 775 milijuna eura, što predstavlja rast od 100% prihoda ostvarenih tijekom istog razdoblja 2020., a u odnosu na treće tromjesečje 2019., ostvaren je rast prihoda od 2%.

Što u 2022.? Tu je naravno ključno pripremiti sezonu na vrijeme, i za očekivati je kako će se nastaviti programi potpore u Planu oporavka EU kojeg je Hrvatska nedjeljiv dio. Isto tako se bitnim pokazalo omogućavanje kreditnih jamstava države za turistički sektor i stoga je u interesu cjelokupnog domaćeg gospodarstva da se takvi programi ne samo nastave već i prošire.

• Podijeli:

---

---