Zaštitimo more koje volimo i izgradimo održiviju budućnost

• 12.04.2023.
• Novosti

“Cilj nam je zaštititi more koje volimo i pomoći u izgradnji održivije budućnosti. Ponosni smo što imamo misiju pozitivnog utjecaja i pozivamo sve čartere da nam se pridruže na ovom putovanju”.

Upravljanje čarter tvrtkom je izazov, ali ljubav je ljubav, smatra naša sugovornica Marija Sekulić Dumanić. Saznajemo što je sve potrebno kako bi se modernizirala jedna čarter tvrtka, koje je svježe ideje uvela te što je učinila kako bi olakšala poslovanje, ali i život.

Započela je s rebrandingom u Sail Club Croatia, nastavila s ekološkim proizvodima za čišćenje, pa sve do korištenja digitalnih alata i edukacija. Nemojmo zaboraviti ni posvajanje dupina. I kako kaže - tek je započela.  

Marija, već ste 15 godina u nautičkom čarteru, radili ste za različite tvrtke, prošli dosta toga u ovoj branši, kako ste održali svoju predanost ovom poslu? Jesu li nautika i čarter bili ljubav na prvi pogled ili ste morali “pogledati dvaput”? Je li bilo trenutaka sumnje? 

Neke ljubavi su vječne, a moja s čarterom je definitivno vječna ljubav na prvi pogled. Kada sam se prije 15 godina prijavila za posao booking agenta, za vrijeme studiranja, mislila sam odraditi jedno ljeto, ali evo i danas sam u čarteru. Zapravo je Sail Club Croatia drugi čarter u kojem radim, u prvom sam prošla sve, od agenta do voditelja i dodatno smo tada otvorili i brodogradilište, pa sam sudjelovala i u tim procesima. Službeno sam bila booking manager, ali znate kako to u manjim poduzećima ide - radite sve i stječete iskustvo u svemu, pa sam upoznata sa svime u čarteru i brodogradilištu. Tako da sam se u jednom trenu odlučila i na selidbu iz Zagreba u Split.  
 
Obzirom da je čarter bio u Primoštenu, a brodogradilište u Dugopolju, smatrala sam to logičnim slijedom obzirom na posvećenost poslu. U čarteru ste stalno dostupni i nisam imala problema s tim, jer nije mi bilo ništa ljepše ni draže (a tako je i danas) nego spojiti lice gosta s mailovima koje smo razmijenili prije njegova dolaska, kao i njegovo zadovoljstvo nakon povratka s jedrenja. 
 
Nakon rođenja djeteta, sama sebi sam postavila ultimatum ili posao ili dijete, obzirom da se uvijek dajem 100% i bilo mi je neprihvatljivo da mi ili dijete ili posao pati, a znala sam da ne mogu oboje. Teška srca sam odlučila izaći iz čartera po isteku porodiljnog. Nakon godinu i pol u jednom neobveznom razgovoru, bivši kolega i prijatelj Mihael Primorac me obavijestio da je s partnerom kupio čarter i ponudio mi mjesto direktorice. Mislim da ne postoji osoba koja je brže prihvatila ponudu za posao, bez razmišljanja i dogovorenih uvjeta. Sama pomisao na povratak među brodove me oduševila i nisam se dvoumila, i evo me već treću godinu na čelu Sail Cluba Croatia. 

Kada ste preuzeli kormilo u Sail Club Croatia, je li Vam bio izazov prilagoditi se novoj okolini u kojoj ste se našli?

Apsolutno, preuzimanje tvrtke u godini nakon korone je bilo izazovno u svakom pogledu. Novi tim ljudi koji radi posao na svoj način i puno drugih stvari koje je trebalo rješavati. Po prirodi sam veliki borac i ništa mi nije teško, oduvijek sam bolje radila pod pritiskom pa je izazov time bio veći - dokazati samoj sebi da to mogu.  
 
Dobavljači i partneri su više-manje isti već godinama i imali smo dobar odnos pa smo samo obnovili partnerstva, dok sam neke nove upoznavala i gradila suradnju. Nije bilo lako, ali sama činjenica da nisam novo ime u branši uvelike je pripomogla da ta tranzicija prođe glatko. 

I vi, kao većina i naših sugovornika, niste odmah “sjeli” u direktorsku fotelju. Znamo svi koliko je težak put do uspjeha. Koliko Vam iskustvo u bookingu pomaže sada pri vođenju čarter tvrtke? 

Booking je core business čartera, i smatram da je to moj najveći adut. Od samih početaka prošla sam ručno vođenje bookinga na listama papira, in-house rješenja booking programa, Sedne, MMK i Nausysa. Pa bila sam među pionirima Facebook pagea i profila čartera i Google oglasa. Dočekivala goste svaki vikend dugi niz godina, organizirala regate, flotile i teambuildinge.  
 
Tako da sve to iskustvo koje sam stekla i naučila danas svakako primjenjujem u poslu. I imam pravilo da mi svi uredski zaposlenici moraju znati raditi booking i poznavati program i pravila. Poznavanjem osnova rada booking odjela dobivaju širu sliku i bolje rade svoj posao, bio to marketing, administracija itd. 
 

Razumijete li danas bolje neke potrebe i rješavate li bolje nastale situacije baš zbog iskustva i znanja kojeg imate? Mislite li kako biste drugačije, bolje ili gore, gledali na stvari oko sebe bez prijašnjeg iskustva u branši? 

Smatram da je moj najveći adut upravo iskustvo i činjenica da događanja u čarter industriji pratim od prvog dana ulaska u taj posao. Nikad nisam bila paničar, i uvijek sam odlično funkcionirala pod pritiskom, ali sada se puno manje nerviram, upoznata sam sa 95% problema koji me mogu zateći i znam kako pristupiti rješavanju.  
 
Mirnija sam puno više nego prije. Dio je svakako do iskustva, a dio pripisujem i svojim godinama i zrelosti koja dolazi s njima. 

Ljudi mjere vlastiti uspjeh ili uspjeh tvrtke koju vode, na razne načine. Smatrate li kako ste dosegli sve što ste oduvijek željeli ili kako ste tek započeli? Čime ili na koji način zapravo pojedinac može mjeriti svoj uspjeh?  

Možda zvuči smiješno, ali mjerim ga svojim spavanjem, tj. koliko mirno noću spavam. Znam što sam htjela napraviti, znam što još želim napraviti i što moram napraviti, tako da sam baš zadovoljna pa mirno spavam.   

Nisam nikome dužna, imam zadovoljan tim djelatnika, nove brodove u floti. Tek sam se zalaufala, smatram da mogu još puno toga postići i radim na tome. 

Nakon više od 20 godina djelovanja Sail Club Croatia je prošao kroz potpuni rebranding. Znači li to kako “uvodite reda”? Što vas je potaklo na taj korak i kakve ste promjene htjeli odraziti u Sail Club Croatia? 

Ove godine tvrtka je proslavila 20. obljetnicu postojanja i uz sve promjene koje sam radila u načinu rada kako uredskog tako i tehničkog dijela, te same flote činilo se da je pravo vrijeme da osvježimo svoj logo i stvorimo novi izgled. 
 
Kada je SailCroatia započela u industriji 2003., igrali su na sigurno u pogledu brenda i identiteta. Tijekom posljednjih 20 godina, i nakon više od 10.000 uspješno završenih čartera, zaobišli su mnoge konkurente u smislu čarter usluge, iskustva, brige o kupcima i više. 
 
Sada sam željela rebranding koji bi odražavao našu novu, mlađu i živahniju osobnost, željela sam novitete koji bi odražavali novi smjer naše tvrtke. Tako je SailCroatia postala Sail Club Croatia. U rasponu od nježne i nježne ružičaste do snažno plave, naš logo simbolizira hrvatsko nebo prepuno boja koje se stapaju s Jadranskim morem. Nema ništa bolje nego biti na vodi i biti u isto vrijeme na odmoru. Logo je vizualni izraz boja zalazaka sunca koji prelaze u vodu za sunčanih ljetnih dana. 
 
Ukratko, smatramo da smo konačno uzdigli Sail Club Croatia iz pouzdane tvrtke za iznajmljivanje brodova u zrelu, modernu i inovativnu tvrtku u čarter prostoru s iznimno svijetlom budućnošću. S ovim novim, jedinstvenim pristupom brendiranju, konačno se osjećamo kao da smo odrasli u tvrtku kakva smo uvijek bili iza zatvorenih vrata. 
 
Uvjerena sam da moj tim, pun mladih ljudi, ima ono što je potrebno da očekivanja naših klijenata budu veća i ispunjena svaki put kada odluče jedriti s nama! Jer kako naša krilatica kaže: Mi jedrimo u vašem smjeru (Sailing Your way)! 

Rebranding niste ograničili samo izmjenom identiteta ili updateom web stranice. Preokrenuli ste čitavo poslovanje. Svaki čarter se želi istaknuti s nečim “drugačijim”, no izgleda kako SCC to i uspijeva. Jeste li s promjenom pristupa primijetili i promjene u ponašanju gostiju ili čak i u potražnji? Ili je još rano za neke konkretne rezultate? 

Iskreno, još je prerano za konkretne rezultate, ali ono što mogu sa sigurnošću reći je da smo dobili samo pozitivne povratne informacije. I to je ono što me uistinu veseli. To da su ljudi shvatili kakvu promjenu želimo i unosimo, i da je prihvaćaju i podržavaju. 
 

Kada ste došli u SCC počeli ste mijenjati način i uvjete rada, ali u proces izmjene i prilagodbe su najviše uključeni ljudi. Koliko je bilo “teško” uvoditi promjene ljudima koji godinama rade na neke uvriježene načine? Jeste li nailazili na otpor ili su se promjene spremno dočekale?

To je zapravo bio najteži dio posla. S one ljudske strane ne želite mijenjati ljude i njihov način rada, a s one poslovne vidite greške i propuste koje morate riješiti ukoliko želite naprijed. Taj proces promjene je naravno naišao na otpor, ali oni koji su bili spremni na promjenu danas su cijenjeni djelatnici, čiji je trud višestruko nagrađen (povećanjem plaće za 30%, godišnjih nagrada i bonuse, vrhunskom opremom slobodnom za osobno korištenje, novim plovilima u floti), i smatram da su prepoznali moju viziju i rade u skladu s njom.  
 
Da se ne zavaravamo, nije to bio lak proces, i svakako novac nije jedini motivator zaposlenicima. Trebalo je proći neko vrijeme dok se međusobno upoznamo, počnemo uvažavati i dijeliti ista uvjerenja i provedemo ih u djelo. 
 

Promjena u poslovanju podrazumijeva i potpuni preokret u obavljanju svakodnevnih zadataka. Jeste li uveli neke nove radne procese, npr. za booking ili digitalne alate za sebe ili Vaš SCC tim? Koliko ste Vi osobno, a onda i cijeli Vaš tim spreman na novitete (prije svega u digitalnim tehnologijama)?

Ja sam uvijek bila i dalje sam pobornik svega novoga što će mi olakšati život i poslovanje. I stalno se usavršavam i pokušavam ići u korak s vremenom pa sam tako i u ovom procesu išla korak dalje. 
 
Kao najbolji primjer je činjenica da sam lani završila tečaj digitalnog marketinga na Aspiri, samo da dobijem više znanja o istome. Istovremeno svi su djelatnici uključeni u edukacije i imaju mogućnost prijedloga dodatnih edukacija zavisno o njihovim interesima u svrhu unaprjeđenja poslovanja. 
 
Uveli smo online check-in/out za goste, koristimo Tap2Review za detaljne analize i ocjene klijenata, Sentinel za praćenje plovila, potrošnje i sl. Napravili smo vlasnički portal za vlasnike plovila gdje na jednom mjestu imaju sve podatke o plovilu (booking, dokumenti, računi, slike, financijski izvještaj) u svrhu smanjenja papirologije, jednostavnosti pristupa, transparentnosti poslovanja. Sljedeće u planu je 3D snimka plovila, da se gostima u startu približi brod.  
 
Imamo in-house marketing, i ta osoba iščitava sve moguće podatke koje dobijemo i prema analizi onda radimo plan. Oglašavamo se putem svih društvenih mreža, Googlea, a po novome i influencera. 
 
Prednost koju ne mogu dovoljno naglasiti je upravo činjenica da smo po godinama starosti zaposlenika najmlađi čarter u Hrvatskoj i upravo to je ogroman vjetar u leđa jer svi oni žive u korak s vremenom i bez problema prihvaćaju novine, ali i daju svoje prijedloge za poboljšanje i uvođenje nečeg novog. 
 
Digitalno doba je stvarno olakšalo poslovanje, ali u turizmu je zlatno pravilo da nema do direktnog pristupa. Tako da pored sve digitalizacije, osmijeh upućen gostu i kratki razgovor s njim da se osjeća dobrodošao je onaj final touch koji veseli kako nas tako i gosta. 
 

U svom čarter poslovanju koristite netoksične, biorazgradive proizvode za čišćenje i održavanje vaših plovila. Za svoje goste koristite ekološke, pa čak i re-usable proizvode. Na koji ste način pokrenuli čitavu tu priču? S kim surađujete kako biste unaprijedili svoje ciljeve održivosti i koliko su ti odnosi bili korisni?

Moram priznati da sam se oko ovoga najviše lomila, ne u smislu da ne želim ovu promjenu, jer sam i osobno posvećena održivosti i bio-proizvodima i svjesna sam ozbiljnog utjecaja toksičnih proizvoda za čišćenje na morski život i okoliš. Nego jednostavno iz nekog uvriježenog mišljenja, da ništa ne može oprati brod kao dobra kiselina/kemikalija. Ali mi od mora živimo, i žalosno je da veliki broj ljudi ne vidi širu sliku i ne radi promjene koje su nužne, a rješenje postoji. 
 
Surađujem s tvrtkom NatureSafe Marine iz Splita, koji proizvode liniju ekološki prihvatljivih proizvoda za čišćenje koji su sigurni i učinkoviti. Koristeći 100% biorazgradive formule, osiguravaju da njihovi proizvodi ne ostavljaju štetne ostatke koji mogu naštetiti morskom životu ili pridonijeti onečišćenju mora. Cilj nam je na ovaj način zaštititi more koje volimo i pomoći u izgradnji održivije budućnosti. Ponosni smo što imamo misiju pozitivnog utjecaja i pozivamo sve čartere da nam se pridruže na ovom putovanju. 
 
Lijepo je to kada imate ljude oko sebe koji razmišljaju isto kao i vi, pa brzo krenete u zajedničke pothvate. 
 

Održiva plovidba ne podrazumijeva samo korištenje ekoloških sredstava ili smanjenje potrošnje goriva, ili korištenje obnovljivih izvora energije - u to spada i smanjenje razine buke u plovidbi. Smatrate li kako uspješno provodite sve promjene u svom poslovanju kako ste i planirali? Na koje ste konkretne izazove naišli ili prepreke s kojima ste se suočili u provedbi ovih promjena u SCC-u? Kako ste ih prevladali? 

Uh, puno izazova svakako. Kad krenete s nekom idejom u glavi sve djeluje jednostavno, a nije. Najveći problem je tu educirati goste i pojasniti im sve. Nisu svi ekološki osviješteni, niti žele svi brinuti o tome. Ali to nas ne obeshrabruje.  
 
Već prilikom bookinga bilo kojeg našeg plovila, gost na potvrdi ima link koji ga vodi na stranicu posvećenu održivosti i koji su naši planovi i ciljevi, te istodobno naša očekivanja od gostiju. Te prepreke svakako nisu prevladane, ali korak po korak, svima će biti jasno kako i zašto brinuti o moru i morskoj flori i fauni. 

Također i redovno organizirate čišćenje plaža u okolici Splita i Kaštela. Kako su te inicijative prihvaćene od strane okoline te vaših gostiju i zaposlenika? 

Cijeli tim Sail Club Croatia odlično je prihvatio ovu inicijativu, ništa im nije teško. Sve su to ljudi rođeni u Splitu ili Kaštelima i to gledaju kao nešto što rade sebi. S gostima je malo drugačije, konkretno jedini gosti koji sudjeluju u ovim akcijama su njemački turisti koji su upoznati s inicijativom otpočetka i rado se odazivaju pozivu. 
 

Obzirom kako je aktualna tema oko nedostatka kvalitetnog i obrazovanog kadra u svim uslužnim djelatnostima pa tako i u čarteru, kako se vi u SCC nosite s ovim trendom? Imate li i vi poteškoća s pronalaženjem kvalitetnog kadra? Kako gledate na stvaranje novih edukacijskih programa za osposobljavanje kadra za rad u čarteru? 

Problem nastaje već u obrazovnom sustavu za koji je općepoznato da je, nažalost, loš. Danas imate mlade ljude koji završe pomorski fakultet bez ikakvog znanja što je čarter i kako čarter funkcionira. Nije li to smiješno? Pa nisu završili medicinu, nego pomorski fakultet, smjer pomorski menadžment ili pak jahte i marine. Pa gdje je tu čarter?  
 
Onda je na nama da mi obrazujemo, učimo i usavršavamo taj isti kadar. A čarter je specifičan, pored osnovnih pravila ima puno toga što se može naučiti samo kroz predan rad i vrijeme. No, smatram da bi se kvalitetnim edukacijama mogao smanjiti taj inicijalni proces učenja.  
 
Situacija u državi je takva da se mladima samo puni glava o fakultetima i uspjeh se mjeri takvim diplomama i članskim iskaznicama, dok se fokus u potpunosti miče sa strukovnih zanimanja, koja mladima uopće nisu privlačna. Potrebna nam je cjelokupna reforma školstva, pregled zanimanja, nove adekvatne škole koje bi imale programe vezane uz čarter. Djecu je potrebno nekako animirati, navesti ih da uče struku, ali i strane jezike, da govore makar jedan strani jezik kao materinji. Vi danas teško nalazite mornare, a o električarima i mehaničarima da i ne pričam.  

Pored stalno zaposlenih mi imamo i problem s nedostatkom sezonske radne snage i nemogućnošću privremenog zapošljavanja. Pod sezoncima mislim na skipere i hostese, ali i perače i čistačice. Tu ključnim smatram udrugu čarteraša koja bi trebala biti ta koja će već poznati nedostatak kvalitetnog kadra i edukacija za zainteresirane, riješiti na način da iskomunicira to s nadležnim ministarstvima i započeti promjene jer svima nam je u interesu imati što bolji kadar.  

Ali iskreno, ne vidim da se to događa. To je bolna točka svakog čartera, koja se već godinama NE rješava, a problem postaje sve veći. 

Kako Vi gledate na razvoj hrvatskog čartera i kako nas vidite u budućnosti? Svjesni smo kako masovnost i ova prevelika brojka plovila Jadranu nije nešto što je održivo. Postoji li po Vama način da čarter u Hrvatskoj ograniči broj plovila i ponudi usluge koje nisu samo ‘brod i more’? 

Za početak država bi trebala financirati isplative projekte, poticati investiranje u nautički turizam, i biti fleksibilniji i otvoreniji raznim projektima, a prestati spašavati potonule tvrtke.  
 
Potrebna su ulaganja u infrastrukturu marina i privezišta, te cjelokupne ponude po Jadranu. Smatram da bi i čarteri trebali biti kategorizirani kao hoteli i apartmani. Time bi se onda vidjela jasna slika čartera i tu bi se jednostavno izdvojili najbolji i broj plovila bi se svakako smanjio i bio realniji. Nažalost svatko može otvoriti čarter, bez obzira na broj, starost i opremu plovila, jer nema pravila, nema provjera. 
 
Mi smo primjerice u zadnje 2 godine, u flotu stavili 15 potpuno novih plovila iz tvornice, 75% flote je mlađe od 5 godina, a to nije mala stvar. 
 
Svaki čarter radi za sebe, ali mislim da nam je svima jasno da nije više dovoljno samo sunce i more. To je možda bilo prije, ali gosti su se promijenili i žele više. Tailor-made je postao stalni princip rada i gosti to očekuju, to nije više rezervirano samo za one najdubljeg džepa. Standard se promijenio i moramo ići u korak s tim, gosti su razmaženiji nego prije i (opravdano) traže vrijednost za svoj novac. Na nama je da im tu istu vrijednost i pružimo.  
 
Ovo nikako nije lak proces, ali je nužan i mi se uistinu trudimo pružiti im da se osjećaju kao jedini na svijetu kada dođu na naš brod. Od paketa dobrodošlice, personaliziranih itinerara sa preporukama restorana, velikog izbora dodatne opreme i usluga je samo mali dio onoga čime se ističemo u masi.  
 
Ali nije samo trud čartera dovoljan, općenito trebaju biti uključeni svi pružatelji usluga u turizmu; restorani, marine, kafići, uslužne djelatnosti. Samo na taj način možemo imati održivi turizam i plan istoga.  
 
Ne mogu ne primijetiti kako se štand HTZa smanjuje iz godine u godinu na svakom sajmu, umjesto da bude sve veći, da budemo zemlja partner u svim emitivnim državama. Već godinama nudimo istu stvar na štandu, a i sam štand je demode. Mislim da možemo puno više i bolje, samo se treba pokrenuti i staviti prave ljude na vodeća mjesta. 
 

Krilatica koju ste kreirali - “Go green to save blue!”, najbolje opisuje vašu predanost. 
Stoga moramo istaknuti i podatak kako je SCC usvojio dupine iz Instituta Plavi svijet. Što vas je potaklo na usvajanje dupina i kako jedan čarter (ili pojedinac) uopće postane usvojitelj ovih veličanstvenih stvorenja?  

Ova priča ima dugu povijest, još kao dijete u 7. razredu, sam imala profesoricu kemije koja je tada (prije 23godine!) bila uistinu ekološki osviještena i te davne 1999. smo, na njen nagovor, kao razred usvojili dupina s Lošinja. Sjećam se kolika je to sreća i ponos bio nama djeci. I tako fast forward do 2023 i sajam u Duseldorfu gdje sam bila na par štandova ekoloških udruga i dobila ponudu usvajanja kornjača Oceanije. I sjetim se tih dupina.  
 
Odmah sam išla proguglati i vidjela da i dalje postoji ta mogućnost. Tako da sam zatražila usvajanje 3 dupina Instituta Plavi svijet. Proces je vrlo jednostavan, izaberete između tri ponuđene tarife i nakon uplate dobijete certifikat. Mi smo posvojili dupine Vivi, Stripi i Apple, koji obitavaju oko Visa pa se nadamo da ćemo ih na jednom od jedrenja i sresti, a svakako od instituta dobivamo novosti o aktivnostima dupina.  
 
Mislim da ne postoji osoba koja se ne razveseli kada sretne dupine u moru neovisno o godinama, jer uistinu i jesu veličanstveni. 

I za kraj, imate li neki savjet za svoje kolege ili druge čarter tvrtke, koje imaju želju postati održivije i ekološki prihvatljivije u svom poslovanju? Ili bi možda htjeli usvojiti dupine? :) 

Mi smo i dalje zemlja s najčišćim morem i smatram da je bitnije očuvati to isto more zbog zdravlja morskog ekosustava. S malim promjenama počinju velike stvari, bitno je krenuti. 
 
A na dupine pazite dok jedrite, ugasite motore, slijedite ih paralelno, ne iskorištavajte njihovu dobrodošlicu, dajte im prostora i ne hranite ih svojom hranom. 

 

• Podijeli:

---