Enviromental, Social and Governance - budućnost poslovanja i nautike

• 05.12.2023.
• Novosti, Propisi

Znate li što znači ESG i kako se odnosi na suvremeno poslovanje? ESG nije samo još jedna u nizu modernih skraćenica; to je ključan koncept koji transformira poslovanje. Ivica Žuro donosi kako ESG utječe na financiranje, održivost, i čak nautički čarter, te kako se vaša tvrtka može prilagoditi ovim promjenama prije nego što bude prekasno.

Iako podsjeća na ROFL, BFG, LOL i slične moderne riječi, ESG kao jedan od najspominjanijih pojmova u posljednje vrijeme je poprilično daleko od tih skraćenica.  
 
Praktički nema dana da nije javnosti upućen poziv za akciju od strane implementatora ovog poslovnog načela usmjerenog na održivost u poslovanju iako je rok za implementaciju poprilično daleko.  
 
Poslovne banke organiziraju skupove za svoje klijente na kojima obrađuju ovu materiju i ako dobijete sličan poziv iako niste obveznik ESG izvještavanja – otiđite.  
 
Ako ne ništa, dobiti ćete PR i proširiti mrežu kontakata. 
 

Nautički čarter i ESG - ploviti ili ne ploviti, pitanje je sad? 

Šalu na stranu, nautički čarter nije imun na poslovne promjene koje će nastupati, a dobra stvar je što velika većina subjekata na domaćem tržištu ima dovoljno vremena za pripremu. 
 
Prosječnom čarter društvu ovo je daleka budućnost jer bi poduzeća koja ne kotiraju na burzama trebala postati obveznici predaje ESG informacije uz poslovne izvještaje tek od 2027. godine.   
 
No, stari Latini su isticali prilikom korenja bezbrižne mladosti Sero venientibus ossa odnosno Onima koji zakasne ostaju samo kosti za pojesti, pa idemo mi na vrijeme vidjeti o čemu se tu radi. Možda je obveza, ali je i poslovna šansa što ćete već vidjeti. 
 
ESG je skraćenica od riječi „Enviromental, Social and Governance“ („okolišno, društveno i korporativno upravljanje“). Označava tri ključna faktora koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine tvrtke ili investicije.  

Primjeri ovakvog poslovanja uključuju analizu kako se pojedina tvrtka nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponaša prema svojim klijentima i dobavljačima, kakva je korporativna kultura, kvaliteta upravljanja te slično. 

Enviromental, Social and Governance - od PR trika do zakonske obaveze 

Donedavno je ESG bio određenom dijelu predmet PRa i zgodno plasiranih priča kako pojedina poduzeća samo što nisu zasadila Edenske vrtove. Iako je u stvarnosti njihov utjecaj na okoliš i društvo bio poprilično suprotan, a dalo bi se što reći i o tretmanu zaposlenika. 
 
Ali kako reče James Hatfield „So be it – Settle the score“ došlo je do značajne promjene u tretmanu ovih informacija. Naime, u tijeku je usklađivanje Zakona o računovodstvu, Zakona o reviziji i Zakona o tržištu kapitala koji bi trebali stupiti na snagu 2024.   
 
ESG izvještaji bi trebali postati formalizirani i prikladni za predaju u registre EU. Ono što je bitno, trebali bi u odnosu na dosadašnju Direktivu o nefinancijskom izvještavanju imati znatno veći obuhvat obveznika.  
 
Naime, za iduću godinu su obveznici objavljivanja nefinancijskog izvještaja veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenih tijekom prethodne poslovne godine.  
 
Izmjenom regulative obveznici sastavljanja i objavljivanja nefinancijskih izvještaja će od 2025. postati velika poduzeća sa više od 250 zaposlenika te sva poduzeća koja kotiraju na uređenim tržištima (osim mikro poduzeća). 
 

Enviromental, Social and Governance - financijski okidač za održivost 

Nova direktiva i jedinstveni standardi izvještavanja o održivosti  obuhvatit će više od 49.000 tvrtki diljem Europe, u usporedbi s trenutačnih 11.600, uz očekivanje puno šireg spektra podataka o održivosti s obzirom na poslovni model, strategiju i lanac vrijednosti. 
 
Ok, i što to onda znači za korisnike?  
Mnogo toga, a primarno niže troškove financiranja.  
 
Konkretno u razne programe subvencioniranja kamate na kredite podržane od strane razvojnih banaka i agencija te županija, moći će ući samo oni prijavitelji koji imaju ispunjene i predane ESG izvještaje kojima dokazuju da se drže održivog i društveno odgovornog poslovanja. 
 
Domaće banke su krenule već u tom smjeru pa ili imaju ili implementiran ESG Upitnik ili su na tom putu, a taj dokument je niz pitanja samoprocjene poduzeća kojima ono iznosi svoje poslovne prakse vezane uz primjenu ESG principa. 
 
No bez brige, u Hrvatskoj te upitnike - kao što je navedeno na primjeru EU - obvezno popunjavaju veliki poslovni subjekti koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenih tijekom financijske godine.  
 
Svi drugi popunjavaju ovo u jednom slučaju: ako idu na financiranje investicije preko poslovne banke i razvojne banke HBOR i to putem jednog od programa iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kojime se traži subvencija kamate.  
 
Upitnik samoprocjene koji se vodi smjernicama DNSH (Do Not Significant Harm) ili kako se službeno na hrvatskom naziva Primjena načela nenanošenja bitne štete (nema skraćenice jer PNNBŠ ne zvuči baš nešto). 
 
Primjer takvog financiranja je recimo postavljanje fotonaponske elektrane odnosno kolokvijalno rečeno solara, na poslovni objekt.  
 
Tu se ne popunjavaju samo kućice odnosno kvadratići oznakom X već se i opisno izražava priroda investicije i konkretne brojke koje se odnose na uštedu emisije, nova zapošljavanja i slično.  

Nautički čarter i ESG - pravila igre kao vaš adut prema održivosti 

Na kraju, što sektor nautičkog čartera može očekivati od ESGa osim nešto više posla u prilagodbi? Zapravo to je branša koja svojim karakterom i sve većom orijentacijom na jedrilice i katamarane može iskoristiti benefite ovog načela jer trend nabave plovila ide u pravcu održivog i onog koji koristi manje fosilnih goriva.  
 
Ako k tome investicija sadrži i nova zapošljavanja te uštedu na postojećim troškovima (pogotovo) energenata, možete biti zadovoljni jer dobro razmišljate u interesu razvoja vašeg posla. A to će biti izraženo kroz niži trošak financiranja. 
 
Na kraju cijele priče, znači li dobro popunjen ESG dokument sa izraženim uštedama veću mogućnost odobrenja kredita ili leasinga?  
Ne, nimalo, i to zbog jedne jedine stvari – investicija treba pokazati smisao. 
 
Odnosno, projekt treba: 

• generirati pozitivan cash flow odnosno ostvarivati veće primitke od izdataka, 
• predvidjeti uštede i načine kako ih ostvariti, 
• dokazati da je rizik od propasti investicije pokriven dovoljnom količinom osiguranja. 

Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti i ako to nije iskazano i dokazano u pratećoj investicijskoj studiji odnosno poslovnom planu – ništa od odobrenja investicije, sad i da je poduzetniku Bill Gates brat od tetke ili šogor. 
 
 
Treba dokazati da će novac doći u kuću, a ne iz nje. 
 
Tim bolje ako se poštuju zdravorazumska načela održivog poslovanja i temeljem njih recimo realizira sada kredit uz kamatnu stopu od 2,50% i poček godinu dana.  
 
Srećom imate na vašoj strani nekog tko pozna materiju i na raspolaganju je za sva pitanja, a to je vaš čarter.hr.  

• Podijeli:

---

---