Referentne kamatne stope u EU doživljavaju značajne promjene, otvarajući vrata novim mogućnostima gospodarskog rasta. Saznajte kako Euribor utječe na financijske trendove i koje opcije financiranja su na raspolaganju. Ivica Žuro nam u svom novom članku daje uvid u ekonomske faktore i njihovu primjenu.
Kakvi su ogledi za povećanu gospodarsku aktivnost ne samo ovog dijela EU već cijelog kontinentalne ekonomije?
Sudeći po smanjenju referentnih kamatnih stopa koje se polako, ali sigurno odvija od početka godine – vrlo su dobri. Na njih se nadovezalo i prvo smanjenje službenih kamatnih stopa po kojima operacije vrši ECB odnosno Europska središnja banka za 0,25 postotnih poena.
Bez obzira na neprestana kretanja malo gore a malo i dolje, u domaćim bankama se vrijednost referentnih kamatnih stopa mijenja dva puta godišnje, obično na početku prvog i trećeg kvartala.
Može li se što više doznati koja se referentna stopa koristi i kakva joj je ćud?
Jedna jedina je u upotrebi u nekoliko varijanti, a to je Euribor odnosno prosječna kamatna stopa po kojoj skupina europskih banaka posuđuje novac što međusobno što tržištu. Ta se stopa svakodnevno navodi i služi kao temeljna referentna vrijednost za širok raspon financijskih proizvoda i transakcija u Europskoj uniji.
Skraćenica je za pojam Europska međubankovna ponuđena kamatna stopa ili što bi se na poslovnom hrvatskom reklo Euro Interbank Offered Rate.
U širokoj upotrebi je naslijedio kontroverzni LIBOR, koji je bio u korištenju 53 godine nakon nastanka zbog specifične situacije.
A to je bila potreba da se nađe 1969. način za postaviti cijenu financiranja sindiciranog kredita u iznosu od 80 milijuna dolara tadašnjem iranskom šahu Rezi Pahlaviju.
Ovaj posljednji monarh Perzijskog carstva je očito bio kredibilan vjerovnik čim je bio u prilici ići na podizanje navedenog kredita koji bi u današnje vrijeme iznosio 685 milijuna USD.
Povijest Euribor datira iz ranih 1990-ih kada se pojavila potreba za jedinstvenom referentnom kamatnom stopom unutar eurozone. Svaka zemlja članica EU imala je prije toga svoju referentnu stopu, što je prekogranične financijske transakcije činilo svojevrsnom komplikacijom.
Rješenje se nametnulo samo, a to je uvođenje standardizirane stope koja je našla primjenu kao referentna stopa za širok raspon financijskih proizvoda i zajmova.
Ujedno de facto služi i barometar (makro)ekonomske klime i trendova, primjerice ukazujući svojim rastom na potrebu borbe protiv inflatornih pritisaka odnosno padom na usporavanje gospodarskih aktivnosti.
Poslovne banke ga koriste za određivanje kamatnih stopa koje nude na različite kredite, uključujući hipoteke, osobne kredite i poslovne kredite. Ova kamatna stopa primjenjiva je u različitim rokovima dospijeća, od 1 tjedna do 1 godine. Nešto više o svakoj slijedi u produžetku.
Faktori koji mogu utjecati na kretanje ovih stopa su raznoliki i među njima se posebno ističu navedene u produžetku.
Svaka promjena kamatnih stopa koju provodi Europska središnja banka (ESB) ima važnu ulogu u utjecaju Euribor stope svojim odlukama o monetarnoj politici.
Na stope utječu i raspoloženje na tržištu, dinamika ponude i potražnje te percipirana kreditna sposobnost banaka koje sudjeluju na međubankovnom tržištu kreditiranja.
Inflacija, nezaposlenost i rast BDP-a mogu utjecati Euribor Stope.
Snažno gospodarstvo obično vrši pritisak na rast stopa, dok gospodarske neizvjesnosti mogu dovesti do smanjenja kamatnih stopa.
Svjež primjer imamo iz vremena pandemije, kada je prateći padove BDPa od 10% I više Euribor zaronio debelo ispod nule I bilo je potrebno održati troškove financiranja što jeftinijima kako bi teret obveza za poduzeća bio podnošljiv u značajno otežanim uvjetima poslovanja.
S druge strane, izazovna vremena nisu prestala ni nakon Covida što zbog rata u Ukrajini što zbog krize u Crvenom moru, no tu su visoke cijene energenata I općenito još uvijek primjetna stopa inflacije zadržale Euribor nikad višim u posljednjih 15 godina.
Odnosno sa najvećom vrijednošću nakon vrhunca financijske pandemije 2008.
Dok nismo dosadili sa financijskom materijom, idemo na konkretno a to su specifični uvjeti financiranja od strane domaćih banaka.
Obično se razgovara o kamatnim stopama i učešćima, malo rjeđe o naknadama i drugim okosnicama koje čine ukupnu cijenu kapitala, a rijetko o limitima.
Stvarno, koliki su maksimalni iznosi kredita koji se mogu dobiti u domaćim bankama a da nije riječ o programima u suradnji sa HBORom Ili sindiciranim (klupskim) financiranjima kod kojih u financiranju sudjeluje više banaka?
HR banke su najčešće voljne samostalno financirati iznose do 4 milijuna €, poneke i koji milijun više.
Tko ima veće investicije – govorimo o 8 brojki prije decimalnog zareza - dva su načina kako ih realizirati:
Znači, opcija ima i kroz klasične financije, ne treba raditi pitch za nekog iz Silicijske doline.
A imate se i kome javiti ukoliko imate potrebe za novcem iz vanjskog izvora.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
U svom čarteru ste sigurno barem jednom imali raspravu oko tendera. Nitko više nije bio siguran što se smije, a što ne. Koje je sigurno područje plovidbe, smije li prevoziti putnike i sl. Novi Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe napokon rješava pitanje područja plovidbe tendera, ali donosi reda i u nekim drugim segmentima plovidbe.
Prodaja počinje bukingom, ali tu ne završava. Upravo tu počinje prostor za dodatnu zaradu - i to bez pritiska, bez agresivne komunikacije, samo kroz pametno ponuđene usluge koje gostu stvarno trebaju. Ako vodite čarter, surađujete s agencijama ili ste dio prateće industrije, ovaj tekst donosi konkretne ideje kako dodatne usluge mogu poboljšati iskustvo gostiju i povećati prihode.
U čarteru, sve počinje i završava na dojmu - u svakoj poruci, tonu i reakciji. Danas gosti ne žele savršenstvo, ali žele znati da netko drži stvari pod kontrolom. Ne žele da ih se ignorira. A kad nastane situacija, žele znati da netko preuzima odgovornost. Ne možete spriječiti sve probleme. Ali možete naučiti kako komunicirati u kriznim situacijama.
Digitalni marketing u yacht čarter industriji nije pitanje trendova nego odgovornog poslovanja. U ovom članku Selma Ćubara razbija ključne zablude – od iluzije o online platformama do pogrešnog razumijevanja brenda i lojalnosti gosta. Jasno, konkretno i poticajno, ovaj tekst otvara prostor za konstruktivan razgovor među agentima, fleet operaterima i svima koji vjeruju da odnos s gostom nije trošak – nego temelj dugoročnog uspjeha.