Dok traje atmosfera domjenaka - a malo hladnoće, dobro društvo te dobra spiza i još bolji socijalni tekući katalizatori pobuđuju ono nešto toplo u čovjeku - vrijeme je za tradicionalno pitanje: što nas čeka u idućoj godini?
A odgovor na prvu - i dalje inflacija te i dalje ovisnost o novcu izvana .
Od turista, EU blagajne te doznaka građana Lijepe Naše na radu vani. Ovo potonje se često prešućuje, a vrlo je bitno.
Samo iz Njemačke godišnje dođe više od 2 milijarde eura, a sve zajedno preko 5 milijardi ili 7,50% BDPa. Po tome smo rekorderi u EU, a od nas su po ovom kriteriju jači na kontinentu BiH, Srbija, Kosovo i Sjeverna Makedonija (jasno zašto kod svih) te Ukrajina čija je dijaspora osnažila zbog rata.
Turska je tu negdje kao i mi.
Usporavamo, štedimo i nadamo se čudu (kao i svake godine)
Idemo konkretno, a to je - blago usporavamo i treba nešto napraviti da se ozbiljnije ne zakoči.
Rast BDP-a snažno je usporio u trećem kvartalu 2025. na 2,3% godišnje, nakon snažnije prve polovice godine kad je rast iznosio 3,4%.
Osobna potrošnja snažno je usporila u odnosu na prvu polovicu godine zbog slabijeg zapošljavanja, realnog pada prihoda od turizma u špici sezone i rasta štednje. Industrija bilježi pad u energiji i potrošačkim dobrima , ali ohrabruje snažan rast izvozno-orijentiranih kapitalnih i intermedijarnih dobara uz povećanje produktivnosti.
Visoka razina zaliha i pad iskorištenosti kapaciteta signal su opreza oko potražnje ključnih hrvatskih trgovinskih partnera te napetosti na relaciji EU protiv sebe te SAD protiv sviju .
Prognoza rasta domaćeg BDPa za 2026. godinu zadržava se na 2,5%, no prevladavaju rizici:
EU i u njoj vodeće zemlje pucale su sebi u nogu da pokažu da su dobri doktori, odnosno uhvatili su se što zelenih agendi nedostižnih ciljeva što birokratiziranja svega i svačega od zakrivljenosti banane do podnog grijanja. Građani im generalno žive lošije, a industrije se suočavaju sa izvoznim problemima , i onda je jasno da im ne treba roba iz Hrvatske, a ne treba im trošak ljetovanja ovamo.
Uglavnom što smo u većoj mjeri računali na njihove pare - računali smo i tu se treba okrenuti drugim tržištima . A još bi više postigli ako bi se okrenuli sebi i jačanju vlastitih kapaciteta.
Raste sve, osim onoga što bi trebalo
Iako su investicije podržane rastom investicijskih kredita i niskim realnim kamatama, privatne investicije koče visoki trošak rada i energije, regulatorna nekonkurentnost i opća neizvjesnost .
Hrvatska mora ojačati instrumente poticanja ulaganja, uključujući delimitiranje iznosa potpora ili uvođenje novih instrumenata po uzoru na one koje već imamo u turizmu kao i uvođenje proporcionalnih olakšica za reinvestiranu dobit.
Bruto profitabilnost domaćih tvrtki i dalje je 25% niža od srednjouropskog prosjeka i 55% niža od prosjeka EU, dok udio mase plaća snažno raste. To smanjuje prostor za investicije i održivi rast plaća .
Odnosno magarac će živjeti dok god bude učio i dalje gladovati, a kad nauči - krepati će.
Potreban je nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja, smanjivanje troškova energije za gospodarstvo te jače ciljane reforme tržišta rada, obrazovanja i javnog sektora.
Inflacija se stabilizira oko 4% - i dalje znatno više nego u EU - a u 2026. svi analitičari koji nisu na državnim jaslama očekuju pad na 3,4%.
Cijene usluga i dalje nastavljaju snažno rasti zbog turizma te snažnog rasta plaća pokretanog državnim intervencijama kroz masu plaća i minimalaca.
Rizik spirale rasta plaća i rasta cijena ostaje prisutan sve dok rast primanja višestruko nadmašuje rast produktivnosti . Tome neće pomoći ni slabost EU industrije koja će znatno smanjiti potražnju za domaćim robama odnosno sirovinama i ono što se može očekivati je realni rast robnog izvoza u 2026. za cca 4%.
Ono što može promijeniti blago sivkastu umjerenu naoblaku su skori ulazak u OECD, politička stabilnost i nastavak reformi. Posebno je prvo bitno jer znači povezivanje sa vodećim državama svijeta u kojima je na snazi tržišno uređenje, mahom anglosaksonskima ali i jednom Turskom s kojom imamo dobre odnose i volju za suradnjom.
Ako pametno osmislimo investicijsku politiku, to bi moglo promijeniti trend pada broja radnih mjesta u prerađivačkoj industriji gdje je u godini dana izgubljeno 5200 radnih mjesta, mahom u tvornicama u stranom vlasništvu.
Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji zbog zatvaranja niza tvornica mahom u malim sredinama - gdje je i 10 radnih mjesta od vitalnog značaja - više ne prednjači nad ostalim branšama.
Tih 5200 ljudi je grad veličine Delnica, Lipika ili Iloka ili kompletne općine Klis.
Možemo koliko hoćemo pričati o rastu minimalca, ne bude li investicija u nove poslove i poboljšanje produktivnosti - neće ga imati tko isplatiti .
Isto tako, ne bude li smanjenja poreznog opterećenja plaća , razlika nastala rastom se neće osjetiti jer će je pojesti porezi .
Stara hrvatska matematika: jeftina radna snaga, skupi problemi
Kratkovidnosti ne nedostaje ni s druge strane, ona koja s pravom traži manje poreze.
Sve više velikih privatnih poduzeća oglašava radna mjesta kuhara i vozača uz minimalac i nepotrebno radno iskustvo, što znači samo jedno - nastoji se smanjiti ulazni trošak kroz angažman jeftine radne snage . No nije to samo minimalac, treba ljudima dati smještaj i druga materijalna prava te potrošiti na edukaciju… I onda to više nije 1000 bruto već barem puta 2 odnosno 2000 eura i više.
A za taj novac su mogli angažirati vještog domaćeg radnika ili onog iz bliže okolice, itekako sigurnog i vještog u poslu.
Posebno je to znakovito u turizmu, i tu se treba zapitati - je li važna ušteda na trošku lošeg iskustva gosta , ne daj Bože možda trovanja hranom ili slijetanja niz liticu?!?
Podijeli:
Ivica Žuro
Ivica Žuro je konzultant u financijama, bankovnom poslovanju i upravljanju poduzećima. Vlasnik je MM Beneficium obrta za poslovno savjetovanje. Nakon duge karijere u bankarstvu gdje je uz ostalo bio dugogodišnji direktor za Srednju Dalmaciju u Splitskoj banci, odlučio je iskoristiti stečeno iskustvo u savjetovanju za financiranje i upravljanje. Uža specijalnost su mu financiranje poduzetništva te fizičkih osoba, kao i refinanciranje postojećih obveza povoljnijim kreditiranjem te organizacijska poboljšanja i uštede na troškovima poslovanja.
https://www.financiranje.net/
PRETHODNI
SLJEDEĆI
Kategorije trendova
Novosti
Prodaja
Marketing
SEO
Web dizajn
Društvene mreže
Tehnologija
Propisi
Management
Edukacija
Financije
Korisničko iskustvo
Grafički dizajn
Newsletter
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Najnoviji trendovi
Treće izdanje CROYA Yacht Charter Showa u Splitu okupilo je 36 jahti i oko 250 međunarodnih brokera. No važnije od samih brojki jest ono što ovakav događaj znači za hrvatski yachting: priliku da se Hrvatska međunarodnom tržištu predstavi ne samo kao jedna od vodećih charter destinacija, nego kao ozbiljna premium yachting destinacija.
Premium poslovanje ne počinje cijenom, nego uređenim procesima. Andreja Fazlić objašnjava zašto su CRM, kvalitetni podaci i jasni standardi temelj boljeg korisničkog iskustva i preduvjet za smisleno korištenje AI-a.
Tri grada, tri različite regije i ista pitanja nakon sezone 2026. Čarter Ćakula ove jeseni dolazi u Zadar, Pulu i Trogir kako bismo usporedili iskustva tržišta i razgovarali o tome što danas stvarno prodaje charter.
Hotelijerstvo i nautika posluju kroz različite modele, ali dijele istog gosta, istu destinaciju i velik dio istih poslovnih pitanja. Upravo zato BEST STAY Regional Hospitality Forum – Montenegro Edition, koji se 23. rujna održava u Budvi, može biti zanimljiv i charter tvrtkama, marinama, agencijama i drugim tvrtkama iz nautičkog sektora.