Hrvatska ulazi u elitni klub - što nam donosi članstvo u OECD-u?

• 04.02.2025.
• Novosti, Propisi, Financije

Jesmo li na pragu velike ekonomske prekretnice? Ivica Žuro nam u svom novom članku otkriva kako ulazak Hrvatske u OECD 2026., donosi priljev stranog kapitala i investicija u turizam, bankarstvo i infrastrukturu. Saznajte koji su najveći igrači i hoće li nestati naši “stari” problemi - hoće li Hrvatska uspjeti iskoristiti priliku ili će ostati zarobljena u sezonskom turizmu i birokratskim ograničenjima?

Odavno se već upozorava kako treba stvarati uvjete za investicije nakon 2027. kada presuši EU novac, a jedan od mogućih pravaca djelovanja je ulazak kapitala izvana od početka 2026.  
Tada bi se Hrvatska trebala pridružiti OECDu, u kojem su i zemlje kojima je ovaj prostor investicijski vrlo zanimljiv. 
 

Što je OECD - zakonske promjene i olakšice 

Čisto kao info, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj odnosno Organisation for Economic Cooperation and Development je međunarodna ekonomska asocijacija i svojevrstan ekskluzivni klub u kojeg se ne prima bilo tko jer ni sve zemlje članice EU nisu ujedno članice OECDa. Od ex tranzicijskih zemalja tu su recimo Češka, Slovenija, Poljska, Mađarska, Slovačka te baltičke zemlje. 
 
Usporedo s procesom pridruživanja, u parlamentarnoj proceduri nalaze se izmjene Zakona o vlasništvu i stalnim pravima koji se odnose na građane sadašnjih članica. Konkretno, stanovnici ovog kluba razvijenih zemalja će po odobrenju tih izmjena imati ista prava kao i građani Hrvatske odnosno EU, a naravno vrijedi i obrnuto. 
 
Prestati će imati status građana trećih zemalja, što trenutno najčešće znači postojanje viznog režima te gnjavažu kod pokretanja posla u vidu ne samo 10x većeg potrebnog kapitala za d.o.o. već i uvjeta za otvaranje poduzeća u vidu 3 stalno zaposlena hrvatska građana. 
 
Teško je i našem čovjeku naći 3 čovjeka koji imaju volje uhvatiti se posla i ne dati otkaz prvom prilikom, a pogotovo je to problem nekom izvana. 
 
A kakve koristi čekaju Hrvatsku od pristupanja OECDu? 

 

Što Hrvatska dobiva? 

Primarno bi se trebala povećati razmjena sa rastućim ekonomijama te nastavak političko-ekonomske integracije u najrazvijeniji dio svijeta.  
 
Hrvatska će imati priliku sudjelovati u oblikovanju globalnih politika i standarda što ne samo da povećava reputaciju zemlje, već i jača povjerenje investitora. Isto tako će lakše spriječiti odljev sredstava koja trebaju ostati u državi.  
 
Povijesno gledano, zemlje koje su postale članice OECD-a zabilježile su poboljšanje svojih kreditnih ocjena, što olakšava pristup financiranju na međunarodnim tržištima te manje troškove zaduživanja za državu i privatni sektor. 
 
Osim SAD, Kanade i Velike Britanije, važnu ulogu imaju članice kao što su Turska, Izrael, Južna Koreja, Australija, Meksiko, Čile i Kolumbija. Riječ je o zemljama sa mahom ili jakim nacionalnim gospodarstvima ili sa mladom populacijom koja je motor razvoja istih.  
 
Ok, i što odnosno koga, u konačnici možemo očekivati?  

 

Turski kapital stiže - hotelske investicije, marine i bankarstvo 

U prvom redu pojačan fokus turskih investitora jer će njihovi građani doći u poziciju stjecati vlasništvo nad nekretninama te pokretati poslovanje znatno lakše nego što je to slučaj. Ako su ikog kočile vize – njih su. 
 
Navedena velika zemlja sa 80 milijuna stanovnika koju karakterizira mlado stanovništvo – prosječna dob je 34 godine - već godinama je u Top 20 svjetskih nacionalnih gospodarstava zbog diverzificirane strukture gospodarstva i snažne orijentacije na industriju za izvoz te niza trgovinskih sporazuma diljem Europe i Azije.  
Već godinama izvozi vozila u godišnjoj vrijednosti ne manjoj od 30 milijardi američkih dolara. 
 
Crna Gora je uz BiH imala vodeću ulogu u investicijama Turske, sada će temeljem olakšanog poslovanja to postati Hrvatska. Navedeno se već primjećuje u pojačanim kontaktima turskih poslovnih ljudi, jer tko dođe na vrijeme – taj će posebno profitirati od naknadno osviještenih. 
 
Za očekivati je dolazak turskih hotelskih lanaca zainteresiranih za obnovu postojećih i gradnju novih smještajnih hotelskih kapaciteta, ulaganje u marine, logističke i distributivne djelatnosti te posebno u financije koji bi proširili dosadašnji doticaj kapitala iz te države.  
 
Nije nezanimljiv ni segment estetske kirurgije obzirom da posljednjih godina solidan broj građana presađuje kosu, obavlja liposukcije, povećava usne i druge atribute u Sarajevu u tim istim medicinskim ustanovama.  
Obzirom da u BiH vrijedi pravilo da je vrlo teško zaposliti strane medicinske stručnjake dok god ima domaćih na raspolaganju – ma kakvi da su – turske klinike ozbiljno računaju sa olakšanim režimom dolaska i zapošljavanja kod nas. 
 
Dogus je odavno u Sjevernoj Dalmaciji krenuo s investicijama te od marina prebacio naglasak na hotelski segment kroz luksuzni Hyatt Regency hotel koji je dao posebnu notu luksuza zadarskoj obali. Kent Bank je isto u vlasništvu prestižne Suzer grupacije – inače zastupnika KFC i Coca Cole za Tursku. 
Ne bi trebalo čuditi da im dođe konkurencija u vidu Ziraat bank koja ima svoje podružnice istočno od naše zemlje – svojevremeno je 1996. to bila prva strana banka u BiH, a već više od 10 godina djeluje u Crnoj Gori gdje pokriva potrebe primarno nekoliko stotina turskih poduzetnika. 

 

Opada broj turista, što dalje? 

Turska je po pitanju turizma veliki konkurent Hrvatskoj, pogotovo što se tiče nautičkog čartera. Osim ulaganja u domaća društva, veliki potencijal se ogleda u suradnji i razmjeni dobrih, a pogotovo u prevenciji loših praksi. Lijepa Naša zadnjih godina trpi prigovore koji se odnose na nedostatak kvalitetne infrastrukture. Logičan potez je onda raditi na poboljšanju te iste infrastrukture kako bi održala svoju konkurentnost, i tu joj iskustvo Turske koja ima snažnu i modernu infrastrukturu itekako može pomoći. 
 
Trpi Hrvatska prigovore i zbog sezonalnosti no to nautički čarter ne može sam od sebe riješiti.  
 
A kad je već riječ o nečem što u sebi ima naziv sezona te konkurencije, dobro je reći nešto više o najvećem emitivnom turističkom tržištu koje je ujedno i najveći izvozni partner Hrvatske – Njemačkoj čija ekonomija trpi posljedice višegodišnjih promašenih odluka.  
 
Turisti iz vodeće EU ekonomije su u 2024. imali 4% manje dolazaka i 6% manje noćenja u odnosu na godinu prije. Slična dinamika je bila i po pitanju turista iz Češke i Italije… No obzirom da turisti iz ove zemlje čine 21% od svih koji su nas posjetili, itekako ima svoju težinu ako se kaže da broj dolazaka iz Njemačke u 2024. bio za gotovo 150 tisuća manji nego godinu prije, a broj noćenja manji za 1,3 milijuna.  
 
Koliko god se ova mjerila smatrala rudimentarnima, govore sve – ako ljudi nisu došli ni potrošili, nema potrebe da se bavimo naprednim pokazateljima. 
 
A što se Nijemaca tiče - iako ih nismo tjerali na krive poteze, ako se boje budućnosti i nisu skloni potrošnji te ako ih sa svih strana i ekrana okružuje napis Recesija – možemo se postaviti na glavu, ali doći neće.  
 
Nije zanemarivo ni to što su se njemački turistički dionici uključujući medije ozbiljno uhvatili posla u cilju da one koji žele putovati ostave u vlastitoj državi.  
 
Primjećujete razliku u odnosu na naše od kojih dobar dio u borbi za klik više napada i pljuje i po čemu treba i po čemu ne u turizmu… Svjetski smo tu unikat i prvaci u slikanju računa po rivama i na Adventima te kukanju kako je sve skupo.  
 
S druge strane, nećete ni pod razno naići na situaciju da neke od talijanskih novina ili portala napadaju kafiće oko Vatikana zbog skupe kuglice sladoleda odnosno cijene espressa, jer bi eto bilo kršćanski omogućiti bratu katoliku da se osvježi jeftinije ili se rashladi kakvom slasticom.  
 
Tržišno uređenje ne trpi šizofreniju, nije to Hrvatska. 
 
Vratimo se na osnovno pitanje, a to je: što učiniti ako padaju glavna tržišta?  
 

Kako održati konkurentnost u turizmu? 

Ni pod razno odustati od velikih, ali svakako pojačati napore na ostalima.  
To znači olakšati vizni režim onima s potencijalom potrošnje te općenito rastućima.  
 
Usporedni podaci o dolascima kažu sljedeće: 

• turista iz Japana je u 2023. došlo cca 36.000 dok je godinu dana poslije zabilježen posjet 53.000 građana Zemlje izlazećeg sunca, 
• Brazilcima je Lijepa Naša sve simpatičnija – s 59.000 u 2023. skočili su na 77.000 dolazaka godinu potom, 
• u 2023. stiglo je 711.000 turista iz SAD – u 2024. njih 776.000 
• Britanci su imali sličan trend – sa 763.000 na 832.000 u istom razdoblju 
• Poljaci se vraćaju u većem broju – 1.084.000 u 2023. a 1.166.000 u 2024. 
• kao i druga najbrojnija skupina Slovenci koji su sa 1.719.000 dolazaka lani činili 10% tržišta što je zasluga skoka od 57.000 dolazaka.  

Brojke su egzaktne i tko ih želi iščitati – sve mu je jasno. 

 

• Podijeli:

---

---