Porezna reforma – više diskriminira po dobi i adresi nego što je solidarna i pravedna

• 01.10.2024.
• Novosti, Propisi, Financije

Najavljene porezne reforme u Hrvatskoj izazivaju burne reakcije. Ali dok vlada tvrdi kako pokušava biti pravedna, mnogi građani i stručnjaci vide "između redova”, kao i potencijalne nepravde. Hoće li obećano povećanje osobnog odbitka zaista pomoći ili je to samo kap u moru inflacije? I što pad kamatnih stopa znači za običnog građanina? Ivica Žuro nam u svom novom članku razotkriva što nas zaista čeka iza kulisa ove financijske predstave.

U svjetlu najavljene porezne reforme koja je podignula dosta prašine zbog povećavanja opterećenja na prihod od imovine, u drugom planu su ostale najave oko povećanja iznosa neoporezivih primitaka, ukidanje poticaja za zapošljavanje mladih i povećanje limita za ulazak u sustav PDVa za paušane obrte. 
 
Puno je povika na samu reformu i to s razlogom. 
 
Iako aludira na pravednost, teško se oteti dojmu da je poprilično nekorektna prema turističkom sektoru kao i svima koji godinama žive, rade i plaćaju porez u Republici Hrvatskoj. 
 
Ujedno ih diskriminira kako po dobi, tako i po državi u kojoj žive. 
 
Krenimo redom.  

 

Porez na nekretnine - udar na turistički sektor ili spas za mlade obitelji? 

Prvo je glasno najavljen porez na nekretnine koji bi trebao posebno pogoditi male iznajmljivače jer po službenim izjavama nedostaje stambenog prostora i poticanje dugoročnog najma kroz manji porez bi vlasnike trebalo motivirati da ih iznajme mladim obiteljima. 
 
Ideja na prvu dobra, ali nigdje u svijetu se nije dokazala da je postigla željeno udaranjem na privatnu imovinu. 
 
Ujedno je nepriuštivo stanovanje glavni problem u svih velikim gradovima. Ne i u Komiži, Sutivanu, Turnju kod Biograda, Omišlju ili na Plitvičkim jezerima. 
 
Zanimljivo da je područje koje se namjerava najviše dodatno oporezivati, ono koje već plaća najveće iznose poreza na kuće na odmor, te da je riječ o područjima sa višim indeksima turističke razvijenosti. Sada bi oni trebali plaćati još više kako bi se dogodilo fiskalno izravnavanje odnosno davali financijski poticaji nerazvijenom dijelu zemlje.  
 
U pravu ste, to je vrlo nepravedno i nekorektno. 
 

Povratnici dobrodošli! Lojalni građani? Tko vas šiša... 

Ali ne staje nekorektnost samo na tome. 
 
Jedna od najavljenih stavki je oslobođenje od obveze poreza na dohodak na 5 godina hrvatskih državljana koji su posljednje 2 godine živjeli vani. Isto vrijedi i za njihove potomke ako mogu dokazati vezu sa Lijepom Našom. 
 
I dalje ostaje odredbe da su mladi radnici oslobođeni obveze plaćanja poreza na dohodak u cijelosti ako su stari do 25 godina, kao i polovice obveze ako imaju do 30 godina. 
 
Znači u prvom slučaju kažnjeni su svi oni koji su do sada održavali sustav kroz plaćanje poreza na dohodak, a u drugom oni koji su se pokazali kao dugogodišnji dobri radnici te su prikladni za obučavanje mlađih kolega.  
 
Ukratko, ko vas šiša – da ne navedemo neki drugi glagol - što ste bili vrijedni i stjecali iskustvo te godinama pridonosili svakog dana odnosno mjeseca u svojstvu poreznog obveznika. 
 

Osobni odbitak - osam eura više (za kavu) 

Najavljeno je i povećanje pojedinačnog osobnog odbitka sa 560 na 600 eura mjesečno.  
Stvar bi bila odlična da se iznos osobnog odbitka konstantno usklađivao sa stopom inflacije – kao što se to po defaultu radi u Turskoj i SAD – ali nije.  
 
I to je izazvalo ogromnu disproporciju. 
Zaključno sa 01.01.2025 godine i povećanjem osobnog odbitka na 600 eura, ispasti će da je u 5 godina povećanje osobnog odbitka na plaće iznosilo 13%. 
S druge strane, stopa inflacija je prema službenim podacima bila u navedenom razdoblju 30%. 
 
Brojke jasno pokazuju: Plaće u Hrvatskoj nominalno su veće no zbog znatno višeg iznosa stope inflacije nego porasta odbitka prosječnom građaninu na raspolaganju je poprilično manje novca za potrošnju isto tako porast bruto placa u zadnje 4 godine iznosio je 29 dok su u neto iznosu rasle 24%. 
 
Razlika je otišla općinama i gradovima kojima je porez na dohodak od nesamostalnog rada 90% svih prihoda.  
 
Neće najavljena porezna reforma potaknuti ništa jer i dalje najveći dio zaposlenih ostaje zbog visine place ispod cenzusa za oporezivanje. 
 
8 eura više mjesečno koliko će dobiti većina zaposlenih je po 1 kava s mlijekom za 4 osobe ujutro u kvartovskom kafiću. 
 
Ostaje za vidjeti što će u konačnici biti izglasano u domaćem Parlamentu. 
 

Pad kamatnih stopa – konačno kraj patnje? 

Kamate na tržištima su krenule aktivno padati.  
 
Nakon što se dogodilo smanjenje kamate u eurozoni, istom potezu je pribjegao i američki FED što je osnovni signal kako je potrebno potaknuti rast gospodarstva. 
 
Za razliku od oklijevanja sa dizanjem službenih kamatnih stopa na financijskom tržištu – što je bio potez koji je nervirao analitičare, ali imao smisla zbog rasta cijena energenata i materijala – ovaj put je Europska središnja banka među predvodnicima trenda.  
 
Porezni obveznici te glasačko tijelo, a ujedno i potrošači poprilično su iscrpljeni većim cijenama svega i svačega, sve više poručuju u ispitivanjima javnog mnijenja da se vodi loša energetska politika i ujedno EU poduzeća sve više kaskaju za onima iz SAD i Kine. 
 
Ne ide im na ruku ni to što Unija nema namjeru smanjiti birokratski aparat plus što se služi novcem kao sredstvom za smirenje za one koji energično iskazuju nezadovoljstvo. Svugdje isto. 
 
Svi ti politički razlozi uz pad ekonomije vode samo jednom, a to je – više novca i povoljniji uvjeti kreditiranju ekonomije, a kako bi se potaknula potrošnja. 
 
Jer bez potrošnje tržišno društveno uređenje ne može naprijed. 
 

HBOR-ov potez: nema subvencija – ima povoljnijih kredita za poduzetnike 

Trendu smanjenja kamatnih stopa priklonila se i domaća razvojna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak koja je zaključno s krajem rujna zaustavila zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje kamatnih stopa u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za privatni sektor.  
 
S druge strane kako bi osigurao kontinuitet povoljnog financiranja, ova kuća je smanjila kamatne stope u nekoliko svojih redovnih programa.  
 
Tako će kamatna stopa u programu Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata do daljnjeg iznositi vrlo konkurentnih 2,00% godišnje fiksno ili upola manje u odnosu do sada. 
 
Ujedno je najviši iznos kredita povećan na 400.000,00 eura ili poprilično više u odnosu na dosadašnjih 300.000,00 EUR.  
 
Program je ujedno proširen i na sve mikro, male i srednje poduzetnike koji ulažu u posebna područja Hrvatske, kao i na poduzetnike koji investiraju u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama. 
 
Srednjim i velikim privatnim investitorima ostaju na raspolaganju jamstva iz sredstava NPOO-a koja se izdaju za investicije koje financiraju poslovne banke, leasing društva ili HBOR.  
Ovisno o vrsti ulaganja i pravilima o državnim potporama, moguće je pokriće jamstvom do 80% glavnice plasmana, subvencioniranje naknade za jamstvo do 100% iznosa i subvencioniranje kamate po plasmanu do 75 % iznosa. 
 
Jamstva su namijenjena za ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, za ulaganja na posebnim područjima RH, za ulaganja u projekte temeljene na istraživanju, razvoju i inovacijama ili ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije (kao posebne ciljne skupine), te za sva ostala ulaganja s ciljem povećanja konkurentnosti i otpornosti.  
 
 

• Podijeli:

---

---